Analitičari o Povorci ponosa: "Sarajevo može ono što drugi gradovi još ne mogu"

Sedma bh. Povorka ponosa protekla je bez incidenata, ali ponovo otvara pitanje o neravnomjernoj javnoj vidljivosti LGBTIQ+ zajednice u BiH.

Zastave duginih boja ponovo su se u subotu (20.06.20206.) vihorile ulicama Sarajeva, dok je više stotina učesnika sedme bosanskohercegovačke Povorke ponosa prolazilo centralnim gradskim saobraćajnicama. Uz muziku, zvižduke i povike učesnika, kolona se kretala trasom od Obale Kulina bana do Koševa, gdje je skup i završen.

Iako je atmosfera u velikoj mjeri bila opuštena, kao i sami učesnici Povorke, događaj je bio pod pojačanim mjerama sigurnosti. Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo pratili su kolonu tokom cijelog kretanja, uz podršku zaštitarskih službi. Na nekoliko lokacija saobraćaj je bio privremeno obustavljen, ali Povorka je protekla bez incidenata.

Trending

FIFA odredila sudije za historijsku utakmicu reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu

Slobodnije, ali bez napretka u zakonodavstvu

Organizatori su i ove godine poručili da je cilj Povorke ukazivanje na položaj i prava LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini (BiH), te zahtjev za jednakost, vidljivost i zaštitu od diskriminacije.

Član Organizacionog odbora Povorke ponosa Enver Duraković izjavio je da se društveni položaj LGBTIQ+ osoba u proteklim godinama djelimično promijenio nabolje i da se dio zajednice danas osjeća slobodnije nego ranije. Istovremeno, ocjenjuje da nema napretka u zakonodavnom okviru te da institucije nisu odgovorile na zahtjeve koje organizatori godinama upućuju vlastima.

Prije 1 dan

"Ulica pripada svima": Pogledajte poruke sedme Povorke ponosa u Sarajevu

"Sve nam boje dobro stoje" – simbol različitosti

Organizatori navode da ovogodišnji slogan "Sve nam boje dobro stoje" simbolizira prihvatanje različitosti i međusobno poštovanje, pri čemu "boje" predstavljaju metaforu različitih identiteta i društvenih iskustava.

Među učesnicima su bili i predstavnici domaćih institucija i političkih stranaka, kao i šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca. Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić ocijenila je da su LGBTIQ+ osobe i dalje među ranjivijim društvenim grupama te da njihova prava nisu u potpunosti zaštićena.

Kritika zbog ljiljana na duginim bojama

Posebnu pažnju izazvala je i zastava koju su nosili učesnici Povorke u bojama duge na kojoj je bio istaknut grb bivše Republike BiH sa ljiljanima. To je bio jedan od povoda za kritike na društvenim mrežama, gdje su nakon Povorke dominirali negativni komentari. Najčešće se osporavalo samo održavanje skupa i javno isticanje LGBTIQ+ simbola, dok je upotreba grba s ljiljanima u kombinaciji s duginim bojama izazvala dodatne polemike i kritike, uz ocjene da takva kombinacija ima političku i identitetsku konotaciju.

I dok se Povorka ponosa već sedmu godinu održava u Sarajevu, sličnih javnih okupljanja LGBTIQ+ zajednice i dalje nema u drugim gradovima BiH. Razlozi za to, prema ocjenama sagovornika DW-a, ne leže samo u organizacijskim i sigurnosnim izazovima, već i u širim društvenim i političkim okolnostima koje oblikuju odnos prema različitosti i javnoj vidljivosti.

Sarajevo dokazalo da je otvoreni grad za Paradu ponosa

Politički analitičar Ibrahim Prohić ocjenjuje da činjenica da se ovakvi skupovi mogu održavati upravo u Sarajevu govori o tome da je glavni grad prostor u kojem je, za razliku od drugih sredina u zemlji, moguće javno iskazati ovakvu vrstu društvene vidljivosti. Prema njegovom mišljenju, Sarajevo ima simbolički značaj kao sredina iz koje se društvene promjene mogu postepeno širiti i na druge dijelove zemlje.

Prohić smatra da je upravo zato fokus organizatora na Sarajevo bio i taktički i strateški opravdan, jer je riječ o gradu u kojem je moguće otvoriti javni prostor za raspravu o pravima manjinskih i marginaliziranih grupa. "Izlaz iz globalne krize nije u segregaciji i osporavanju jednakih prava različitosti po bilo kojem kriteriju, već u univerzalnim humanističkim principima jednakosti i ravnopravnosti", kaže Prohić za DW, dodajući da ograničavanje prava na osnovu identiteta udaljava društva od demokratskih vrijednosti.

Šta kažu u Banjaluci?

S druge strane, politička analitičarka Tanja Topić razloge zbog kojih slične manifestacije ne postoje u drugim dijelovima zemlje vidi u dominantnim obrascima političke kulture. Prema njenoj ocjeni, bosanskohercegovačko društvo i dalje je obilježeno konzervativnim vrijednostima, mačizmom, izraženom homofobijom i ksenofobijom te snažnim uticajem tradicionalnih rodnih obrazaca.

Topić podsjeća da je u dijelu političkog diskursa godinama prisutna ideja da su homoseksualne osobe prihvatljive sve dok svoju seksualnu orijentaciju ne iskazuju u javnom prostoru. Međutim, kako podsjeća, prošlogodišnji napadi na pripadnike LGBTIQ+ zajednice u Banjaluci pokazali su da ni privatni prostor ne predstavlja sigurnu granicu tolerancije.

"Dosadašnja retorika dijela političkih elita svodila se na poruku da su vlasti tolerantne prema homoseksualnosti, ali samo unutar 'njihova četiri zida'. Napadi u Banjaluci pokazali su da ni to nije dovoljno", smatra Topić.

Indikator društvene dinamike

Prema njenom mišljenju, javna vidljivost LGBTIQ+ osoba i njihovi zahtjevi za punom ravnopravnošću i dalje se u velikom dijelu društva doživljavaju kao izazov dominantnim društvenim normama, zbog čega je teško očekivati da se slične manifestacije u skorije vrijeme organizuju i u drugim gradovima BiH.

Na taj način, tvrde sagovornici DW-a, ovogodišnja Povorka ponosa u Sarajevu ostaje ne samo javni događaj, nego i indikator šire društvene dinamike u BiH – između prostora u kojem je javna vidljivost različitosti moguća i sredina u kojima ona i dalje ostaje ograničena, piše DW.