Ako ne bude daljnjih opstrukcija, u proljeće ugovori za Pelješki most

On vjeruje da to neće usporiti projekt te da bi do kraja ove godine trebala biti završena prva faza javnog natječaja, a da bi se u proljeće potpisali ugovori.

Hrvatske ceste raspisale su 21. lipnja natječaj za prikupljanje ponuda građevinskih poduzeća zainteresiranih za gradnju, čiji radovi u prvoj fazi koštaju 1,75 milijardi kuna. No, natječaj je zaustavljen 7. listopada zbog žalbe sudionika.

"S Pelješkim mostom imamo žalbe, pa neću reći fantomskih tvrtki, ali imamo opstrukciju od strane potencijalnih izvođača, koji si produžuju vrijeme s ovakvim stvarima. Tvrtka od dva zaposlena i prometom od 100.000 kuna se žali na dokumentaciju za Pelješki most. To je smiješno, to su apsurdi hrvatskog zakona o javnoj nabavi. Zbog takvih stvari, a to će se događati i u budućnosti, moramo mijenjati zakone i ne dozvoliti više da se takve stvari dešavaju", rekao je Tolušić, odgovarajući na upit novinara tijekom primopredaje dužnosti u Ministarstvu poljoprivrede.

Kako je Tolušić, bivši ministar regionalnog razvoja i EU fondova, dodao, tvrtka sa dva zaposlenika sigurno nije htjela graditi Pelješki most te je ustvrdio da to sigurno ima neku drugu pozadinu, o kojoj nije htio govoriti.

"To nas neće usporiti. Očekujem da će Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (Dkom) odbiti žalbu u najkraćem mogućem roku", izjavio je Tolušić.

Vjeruje da će prva faza natječaja, koja obuhvaća financijske, ekonomske i pravne pokazatelje te pravnu sposobnost ponuditelja, biti dovršena do kraja godine, nakon čega ide druga, u kojoj će se s odabranim ponuditeljima dogovarati cijena.

"Po meni, proljeće bi moglo biti realni rok za potpisivanje ugovora za Pelješki most, ako ne bude daljnjih opstrukcija, a vjerujem da ih neće biti", zaključio je Tolušić.

Nedavno je objavljeno da Europska komisija čeka iz Hrvatske zahtjev za financiranje Pelješkog mosta, najavljenog hrvatskim građanima prije 13 godina. Hrvatska vlada, kako prošla tako i nova, vjeruje da će Europska komisija financirati 85 posto od oko 2 milijarde kuna vrijednog mosta s okolnim cestama u sklopu svoje politike smanjivanja nejednakosti među europskim regijama. Ostatak bi platili hrvatski građani.

“To je ono što hrvatske vlasti žele. U ovom trenutku ne možemo potvrditi taj omjer jer još čekamo službenu prijavu projekta sa studijom izvedivosti”, kazala je u Bruxellesu osoba iz Europske komisije koja radi na financiranju projekata u Hrvatskoj te je dodala: “Nemam informaciju kada bi smo mogli dobiti prijavu”.

Premda nema roka, prijava u Bruxelles mora stići do 2020. godine, kada završava aktualno sedmogodišnje razdoblje u kojem se iz europskih fondova financiraju manje razvijene regije u bloku 28 zemalja.

Hrvatskoj je na raspolaganju 51,7 milijardi kuna (6,8 milijardi eura) od čega bi dio trebao otići na povezivanje hrvatskog juga gradnjom 2,4 kilometra dugog mosta između kopna i poluotoka Pelješca zaobilazeći BiH. Korištenje tog novca ovisit će o prijavama u kojima je potrebno uvjeriti europske tehnokrate u izvedivost projekata i njihovu korisnost.