'Ako Karadžić ne dobije doživotnu, što su mu i sudili'

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa, za Anadolu Agency je istakla da nije u potpunosti zadovoljna izlaganjem tužioca u slučaju protiv Karadžića, ali da očekuje kaznu doživotnog zatvora za nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske.

Tužilaštvo Haškog suda i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić danas su iznijeli repliku i dupliku na završne argumente strana u prvostepenom postupku, javlja Anadolu Agency.

"Nisam u potpunosti zadovoljna izlaganjem Tužilaštva jer se malo govorilo o strašnim zločinima koji su izvršeni nad ženama i djecom koji su bili najveće žrtve rata u BiH. Mi imamo spiskove na kojima ima žrtava od novorođenčadi pa do osoba od 18 godina. Tužilaštvo se trudilo da iznese što više dokaza, ali još uvijek se traga za kostima stradalih", rekla je Subašić.

Očekuje da Karadžić bude osuđen na doživotni zatvor jer je, kako kaže, učinio je mnoga zlodjela za koja mora biti kažnjen najstrožom kaznom.

"Karadžić traži da bude oslobođen, ali svjestan je šta je učinio i koliki je krvnik. Ako ne dobije kaznu doživotnog zatvora i kaznu za genocid u Srebrenici i u drugim opštinama u Bosni i Hercegovini, što su mu onda i sudili. Genocid u Srebrenici je dokazan i za to će sigurno biti osuđen, ali treba ga osuditi i za genocid u dugim općinama, Prijedoru, Kozarcu, Foči. Očekujem da dobije doživotnu robiju. Jedino to bi bilo pravedno", kazala je predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa.

Tužilaštvo tvrdi da bi Karadžić trebao biti osuđen na doživotnu robiju, ukoliko bi značajnim dijelom bio proglašen krivim, prema optužbama za koje mu se sudilo.

Peter Robinson, Karadžićev pravni savjetnik, izjavio je za AA da će Haaški tribunal donijeti odluku u slučaju protiv Karadžića u oktobru 2015. godine. Smatra kako je optuženi pokuša da izbjegne rat u BiH od 1992. do 1995. godine, zbog čega, kako kaže, traži oslobađanje.

U posljednjoj razmjeni argumenata dvije strane su posebnu pažnju posvetile zahtjevu Tužilaštva da se optuženi osudi na doživotni zatvor ako se utvrdi odgovornost za zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine za koje se tereti po 11 tačaka optužnice.

Inače, za iznošenje replika obje strane su imale po 90 minuta. Tužilaštvo i odbrana iznijeli su završne riječi u periodu od 29. septembra do 2. oktobra.

Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine. Uhapšen je nakon niza godina skrivanja i prebačen u Den Haag iz Srbije 30. jula 2008. godine, dok mu je suđenje po 11 tačaka optužnice započelo 26. oktobra 2009. godine.

Tužilaštvo je u ovom slučaju izvelo 195 svjedoka koji su lično svjedočili u sudnici, suci su i sami pozvali jednog svjedoka, dok je odbrana izvela njih 238.

Karadžić, koji se u sudskom postupku zastupao sam, do kraja se borio pravnim sredstvima kako bi osporio postupak i poništio ga. Ipak, prvostepeni i žalbeni suci su odbili sve njegove pokušaje, tako da se dugotrajno suđenje približilo samom kraju.

Također, Karadžić je uputio i niz zahtjeva za ponovnim pozivanjem više svjedoka u vezi na vrijeme neobjelodanjenih dokaza Tužilaštva. Ipak, suci su zaključili da pri tom nije dao niti jednu valjanu osnovu zbog čega bi objelodanjeni materijal bio relevantan da bi zahtijevao ponovno pozivanje. Suci su odbacili i zahtjev tužilaštva za ponovnim otvaranjem postupka u vezi s masovnom grobnicom Tomašica.