Akademija povodom 25 godina VKBI-a: Entitetsko uređenje BiH je neodrživo

Na svečanoj akademiji povodom 25. godina od osnivanja VKBI-a objasnio je da je to "država u kojoj je građanin u fokusu zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, gdje su nacionalna prava i vjerske slobode neupitne".

"Smatramo da su odredbe postojećeg Ustava BiH prevaziđene, da je entitetsko uređenje BiH neodrživo, da je u suprotonosti s višestoljetnim bićem BiH i ekonomskim i tržišnim zakonitostima i onemogućava uspostavu demokratskih principa, a što je ustanovio i nizom presuda Sud za ljudska prava u Strazburu", kazao je Mulabegović.

Napomenuo je da će se VKBI zalagati za usklađivanje našeg ustavnog i društvenog uređenja na bazi temeljnih demokratskih principa koji važe i koji se primjenjuju u državama EU.           

Dodao je da prvenstveno misle na ravnopravnost svih naroda i građana na teritoriji cijele BiH i na vladavinu prava.

"Vjerujemo da političke odluke ne mogu biti iznad Ustava ili zakona naše države, a kamoli da se ne provode presude najviših sudskih instanci što je, na žalost, postala praksa posebno u entitetu Republika Srpska", istaknuo je Mulabegović.

Potcrtao je da je borba protiv fašizma, svih oblika segregacije i aparthejda kontinuirana aktivnost i programska orjentacija Vijeća.

Naglasio je kako vjeruju da je različitost naroda - Bošnjaka, Srba, Hrvata – a zatim i manjina – Jevreja, Roma, Albanaca – i svih drugih koji žive u BiH naša komparativna prednost, "ali očigledno ove vrijednosti koje čine BiH društvom zajedničkih vrijednosti nisu na adekvatan način prepoznate od najutjecajnijih evropskih država, odnosno instituicija".

"Bilo kakve etno-teritorijalne podjele unutar BiH za nas su apsolutno neprihvatljive", istaknuo je Mulabegović.         

Dodao je da će u tom kontekstu tražiti podršku i pomoć nadležnih državnih organa i institucija, partnerskih organizacija, da se u narednom periodu jasno i nedvojbeno podrže projekti izrade enciklopedije BiH, koja se treba voditi kroz najvišu akademsku instituciju - Akademiju nauka i umjetnosti, kao i završetak projekta izrade višetomnog riječnika bosanskog jezika.

Mulabegović smatra da bez ovih kapitalnih dijela "teško će nas upoznati i razumjeti u svijetu, jer nas malo ili nedovoljno poznaju, iako mi mislimo drugačije".

Najavio je će projekti s kojima će Vijeće započeti 2018. godinu biti usmjereni, prije svega na konačno parafiranje zajedničke deklaracije čiji je nacrt verificiran na Bobovcu 25. novembra ove godine, a koja će dati odgovor na pitanje za kakvu BiH se zalažemo.

Napomenuo je da su nacrt deklaracije podržali Hrvatsko narodno vijeće u BiH, Srpsko građansko vijeće, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99, Preporod, Napredak, La Benevolencija, Prosvjeta i Merhamet.

Kazao je da će deklaracija, koja će biti otvorena i za druge organizacije civilnog društva, biti prvi korak ka iznalaženju modela i definiranju odgovarajućih sporazuma o zajedničkoj suradnji pobrojanih organizacija.