Poricanje je posljednja etapa genocida, istina o Srebrenici će pobijediti!

Istina o tom zločinu će uvijek prevladavati, izjavio je za Radiosarajevo.ba predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Carmel Agius u povodu 25. godišnjice genocida u Srebrenici koja je danas obilježena.

Piše: Faruk Vele

Ovogodišnjom komemoracijom, podsjetio je ugledni međunarodni pravnik, obilježava se „četvrt stoljeća nakon počinjenja genocida i drugih užasnih zločina u Srebrenici“.

„Iskreno žalim što danas ne mogu biti zajedno sa žrtvama,ali one su uvijek u mojim mislima i nadam se da znaju koliko mi je stalo do njih. Zadovoljstvo mi je bilo vidjeti da je toliko članova međunarodne zajednice svoju podršku iskazalo video porukama na ceremoniji komemoracije u Potočarima, zajedno sa tužiteljem Sergeom Brammertzom i sa mnom“, kazao je Agius za Radiosarajevo.ba.

Važne poruke

Ovakva važna godišnjica, dodao je, trebala bi poslužiti „kao trenutak da se stane i razmisli o onome što je postignuto u godinama nakon genocida, a šta je to što još ostaje da se učini“.

„To je i trenutak kada treba priznati da su rane još uvijek svježe, i da je žrtvama i njihovim porodicama i dalje potrebna potpuna podrška, posebno jer mnogi još uvijek vape za pravdom. Nadam se da će nam ovaj trenutak pomoći da se sjetimo svega što je važno, te da naučimo potrebne lekcije. Posebno se nadam da će nas to ohrabriti da poduzmemo daljnje korake ka ostvarenju pravde za one koji su toliko trpjeli, što nas ujedno podsjeća da budemo oprezni i spriječimo da se takva zvjerstva više nikada ne ponove“, naveo je.

Prema njegovim riječima, Međunarodni krivičnu sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) i Mehanizam su „učinili svoj dio posla u osiguravanju kažnjivosti za ove nezamislive zločine“.

„Međutim, preostali posao sada je na domaćim vlastima i ljudima u regionu. Znamo da nas čeka još mnogo posla. Ne samo u osiguravanju pravde, već i u borbi protiv zlog fenomena revizionizma i poricanja koji jos uvijek unosi podjele među nama. MKSJ, Mehanizam i drugi sudovi, su bez razumne sumnje nekoliko puta utvrdili da je ono što se događalo u Srebrenici, zločin genocida“, poruka je prvog čovjeka Mehanizma. Pohvalio je napore žrtava i svih ljudi dobre volje „koji se neumorno trude da govore istinu“.

„Oni se bore protiv poricanja i osiguravaju da sjećanje na ove događaje ne bude samo sačuvano, već i korišteno kao pokretač dijaloga, za pozitivne promjene i, nadamo se, pomirenje. Verujem da će mlađe generacije svojom hrabrošću i odlučnošću moći da izvrše takve promjene. Ovo je moja poruka danas i ovo je moja nada za budućnost Bosne i Hercegovine“, nalasio je.

Negiranje genocida

Prošle godine, na konferenciji u Sarajevu, sudac Agius je kazao da je „negiranje završni čin genocida“. Zanimalo nas je kako u tom smislu komentira da se takva politika negiranja genocida nastavlja, da je ona izražena kod visokih zvaničnika u Srbiji i bh. entitetu RS, te da na određen način postaje „meanstime“ u javnosti?

„Na prošlogodišnjoj konferenciji u Sarajevu, na kojoj smo diskutovali o poricanju genocida, sam istakao kako određene studije ukazuju na to da radnje kao što je iskopavanje masovnih grobnica, spaljivanje tijela, prikrivanje dokaza, su također načini na koji počinitelji poriču genocid“, kazao je Agius, te dodao:

„Isto tako sam spomenuo kako su ove studije zaključile da je poricanje zapravo posljednja etapa samog genocida. Međutim, potrebno je istaći da se ovo razlikuje od pravne definicije zločina genocida, koja ima jako specifično značenje i kao takva sadrži određene elemente koji moraju biti zadovoljeni. Također, iz pravne perspektive, poricanje genocida nije zločin ukoliko isti nije kriminalizovan od strane domaćeg zakonodavstva“.
Očigledan porast revizionizma i poricanja genocida, naročito u Bosni i Hercegovini, je za Agiusa je „jako zabrinjavajući“.

„Jako me uznemirava činjenica da ova kultura poricanja jača, a glasovi koji iskrivljuju ili poriču istinu samo postaju glasniji i snažniji. Ovo ima utjecaj na različite aspekte društva, od političkog i akademskog diskursa do medija i obrazovanja, i stoga djeluje krajnje štetno. U samoj srži, poricanje teži ka tome da potkopa žrtve i negira njihove priče i iskustva. Time se pokušava negirati njihovo samo postojanje - kao žrtava i kao ljudskih bića koja su prošla kroz sva ta iskustva“, naglasio je.

Borba za istinu

Protiv protiv negiranja se, dodao je, trebamo boriti sa činjenicama, sudskim nalazima i istinom o onome šta se dogodilo.

„Obimna građa dokaza, detaljni zapisi i činjenice o događajima u Srebrenici u julu 1995. godine, sudski nalazi MKSJ-a, Mehanizma, MSP-a i drugih sudova mogu i treba da budu korišteni kao važno oružje u borbi protiv onih koji šire mržnju. Lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i političari, mediji, učitelji i drugi, imaju važan zadatak pred sobom kako bi osigurali da se to postigne.

Posljednice negiranja mogu biti dugoročne i opasne, a za državu kao što je Bosna i Hercegovina doista potkopavaju napore za izgradnju jakog i zdravog društva. Međutim, nadam se da će posebno mlađe generacije pronaći način da to prevaziđu“, zaključio je Agisu u intervjuu za Radiosarajevo.ba.