Abdić se definitivno može vratiti u BiH

Fikret Abdić Babo, ekonomski vizionar, predsjednički kandidat, krajiški autonomaš i osuđeni ratni zločinac, iz zatvora izlazi sutra, 9. marta. U Puli će ga dočekati simpatizeri koji trebaju stići sa 30 autobusa i mnoštvom privatnih automobila – ili bar tako tvrdi portparol Babine stranke Demokratske narodne zajednice (DNZ) Nermin Purić.

Iako su se pojavile informacijama prema kojima Babo neće smjeti napustiti Hrvatsku, a samim tim ni ući u Veliku Kladušu, takva uputa ne stoji u rješenju kojim se Abdić pušta na slobodu.

Kako je za portal Radiosarajevo.ba izjavila Alenka Laptalo, sutkinja i glasnogovornica Županijskog suda u Karlovcu, koji je Abdića 2002. osudio na 20 godina zatvora, „takav naputak u rješenju ne stoji“. Na naše pitanje da li je ovo regulirano hrvatskim zakonom odgovara da nije, te da se ovakva uputa navodi isključivo unutar presude.

„To nije precizirano u rješenju, a da li poštuje uvjete privremenog puštanja na slobodu pratit će Pulsko povjerenstvo za prijevremeni otpust koje je i odlučilo o ranijem izlasku Abdića iz zatvora“, dodaje Laptalo

Kontrarevolucionar u SFRJ

Abdić iz zatvora izlazi nakon deset godina, od 15 na koliko mu je preinačena prvobitna kazna od 20 godina. Želja mu je, riječi su Nermina Purića, da se vrati na čelo velikokladuškog Agrokomerca. Politika će, dodao je on, biti samo jedno od sredstava.

Prema pisanju novinske agencije Fena, DNZ u aprilu treba održati i kongres, a ako Abdić, rođen u septembru 1939, odluči biti politički aktivan logičan slijed je DNZ, čiji su predstavnici u nezvaničnim razgovorima sa predstavnicima Centralne izborne komisije (CIK) BiH dobili pozitivan odgovor na pitanje o Abdićevom (eventualnom) političkom anganžmanu

Nije zgoreg podsjetiti da je Abdićeva kći, Elvira Abdić-Jelenović, federalna poslanica u Parlamentu te jedna od ključnih figura u DNZ-u, stranci koja je osnovana 1993. nakon Abdićevog raskola sa SDA, strankom u kojoj je on počeo svoj politički rad.

(via Vkladusa.com)

A priča ovog velikokladuškog diplomiranog inženjera agronomije počinje 80-tih godina, kada kombinacijom socijalizma, zapada i korupcije, stvara Agrokomerc; krajem te dekade bit će optužen i osuđen za finansijske malverzacije i „djelo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja SFRJ“ i branit će se tvrdnjom kako je njegov progon zapravo pokušaj sarajevske političke klike, oličene u liku Branka Mikulića, da udari na njegovog političkog mecenu Hamdiju Pozderca.

Po izlasku iz zatvora, upada u krug rastuće Bošnjačke struje i 24 sata prije izbora pristupa stranci SDA, iako ga je - navodno - nekoliko dana ranije, u Savez reformskih snaga Jugoslavije, pokušao vrbovati Emir Kusturica, po nalogu Ante Markovića.

Na izborima 1991. dobija više glasova od Alije Izetbegovića, no njemu prepušta poziciju predsjednika BiH. U narednim mjesecima, pogotovo prvim po izbijanju agresije na našu zemlju, Abdić će doći u sukob sa sarajevskom politikom – nadao se da će, po Izetbegovićem zarobljavanju od strane JNA, ući u Predsjedništvu, ali je Alija već bio odredio Ejupa Ganića za tu poziciju – te se vraća u bihaćko područje gdje koristi haos početka rata i u septembru 1993. formira Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna.

Milošević i Tuđman

Primjer za uspostavu ove regije, Abdić je uzeo iz srpskih autonomnih oblasti (SAO), a sporazum o autonomiji i podjeli BiH sklapa sa Matom Bobanom i Radovanom Karadžićem, nakon što mu Slobodan Milošević i Franjo Tuđman daju vjetar u leđa za rasturanje BiH. Hrvatska mu daje i povlašteni status, a diljem Abdićeve Zapadne Bosne otvaraju se logori za Bošnjake, Drmeljevo i Miljkovići. Za ove, ratne zločine, 2002. je nepravomoćno osuđen na Županijskom sudu u Karlovcu, u Hrvatskoj, zemlji koja mu je, nakon rata, a u vremenu Tuđmanove vladavine dodijelila politički azil.


Abdić sutra izlazi na uslovnu slobodu, jer je odležao više od dvije trećine kazne – puna kazna trajala bi do 6. juna 2016, a njegova kći, Elvira Abdić-Jelenović, otkrila je da će živjeti u Hrvatskoj, kraj Opatije u Voloskom.