49. godišnjica Fakulteta islamskih nauka: Važnost nauke u borbi protiv predrasuda i islamofobije
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović poručio je danas, na obilježavanju 49. godišnjice Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, da odgovor akademske zajednice na rast islamofobije treba biti naučno utemeljen, staložen i otvoren za dijalog.
U obraćanju profesorima, osoblju Fakulteta i gostima, Kavazović je istakao da je ova godišnjica prilika za podsjećanje na važnost nauke i prenošenja znanja novim generacijama. Fakultet je opisao kao jednu od ključnih ustanova u duhovnom i intelektualnom razvoju Islamske zajednice.
Podsjetio je na odluku Vrhovnog islamskog starješinstva i Sabora Islamske zajednice u SFRJ iz 1977. godine, kojom je pokrenut Islamski teološki fakultet u Sarajevu. Govoreći o njegovom osnivanju, naveo je doprinos tadašnjih reisu-l-ulema Sulejmana ef. Kemure i Naima ef. Hadžiabdića, kao i alima i intelektualaca Ahmeda ef. Smajlovića, Huseina ef. Đoze, Nerkeza Smailagića i Hamdije Čemerlića.
Saobraćajna nesreća na putu Mostar-Jablanica, jedna osoba povrijeđena
"Namjera osnivača bila je jasna, stvoriti ustanovu koja će baštiniti klasičnu islamsku učenost, ali je ujedno artikulisati kroz savremene naučne metodologije, školujući generacije sposobne da odgovore na izazove modernog doba", kazao je Kavazović.
Istakao je da se Fakultet oslanja na viševjekovnu tradiciju islamskog obrazovanja, koju predstavlja Gazi Husrev-begova medresa, osnovana 1537. godine. Istovremeno, baštini institucionalno naslijeđe Više šerijatsko-sudačke škole, pokrenute u Sarajevu 1887. godine, u čijoj se zgradi danas nalazi.
Poruka reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust nad Romima
Prema riječima reisu-l-uleme, Fakultet je od osnivanja do stjecanja statusa punopravne članice Univerziteta u Sarajevu izrastao u vodeću ustanovu visokoškolskog islamskog obrazovanja u Evropi. Kroz njegove učionice prošle su generacije koje su dale doprinos vjerskom, kulturnom i intelektualnom životu, a među profesorima i svršenicima čiji je rad posebno spomenuo bili su Enes Karić, Rešid Hafizović i Adnan Silajdžić.
Govoreći o današnjoj ulozi Fakulteta, Kavazović je ocijenio da je riječ o važnom središtu razvoja islamske misli na Balkanu. Bosansko iskustvo života u pluralnom evropskom okruženju, rekao je, omogućava da se islamska teologija razvija kroz akademski dijalog s drugim vjerskim i sekularnim tradicijama.
Posebno se osvrnuo na islamofobiju i rast predrasuda i stereotipa na globalnom nivou. U takvim okolnostima, smatra reisul-ulema, odgovornost profesora i istraživača postaje veća, a njihov odgovor mora počivati na znanju i argumentima.
"Naš odgovor na ove pojave treba, prije svega, biti prosvjetiteljski i naučno utemeljen. Kroz staložen akademski rad, istraživanja i otvoreni dijalog, naša akademska zajednica treba dekonstruisati narative straha, nudeći jasne argumente i sliku islamskog poimanja svijeta u kojem se promoviraju mir, znanje i univerzalne vrijednosti vjere i morala", poručio je.
Profesorima je kazao da njihova misija nadilazi prenošenje nastavnog gradiva, jer svojim radom oblikuju intelektualni i moralni profil budućih generacija. Izrazio je uvjerenje da će Fakultet, zahvaljujući njihovoj predanosti, ostati prepoznatljivo središte muslimanske učenosti i duhovnosti.
Na kraju obraćanja čestitao je 49. godišnjicu Fakulteta islamskih nauka i zahvalio njegovim profesorima i osoblju na radu, posvećenosti znanju i društvenoj odgovornosti.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
