2026. godina novih/starih izazova za BiH: Političke blokade, europski put i izbori pod pritiskom

BiH u 2026. godinu ulazi sa političkim blokadama i bez ključnih europskih zakona. Uoči općih izbora, očekuje se dominacija nacionalističke retorike.

Bosna i Hercegovina (BiH) zakoračila je u 2026. godinu s nagomilanim izazovima koji bi narednih 12 mjeseci mogli učiniti odlučujućim za njen razvoj u demokratskim i Europskim okvirima. Zemlja u ovu izbornu godinu ulazi s i dalje neriješenom političkom krizom na državnom nivou, te neispunjenim uslovima na europskom putu. Iako je Europska komisija odobrila Reformsku agendu, ključni zakoni – poput onih o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Sudu BiH – i dalje čekaju na usvajanje.

Analitičar Adnan Ćerimagić, viši analitičar Europske inicijative za stabilnost, smatra da će stvarni test za BiH u narednom periodu biti upravo provedba odobrene Reformske agende. "Dosljedna promjena reformi donijet će konkretna poboljšanja u svakodnevnom životu građana i poslovnom okruženju, te otvoriti put za korištenje predviđenih europskih sredstava", rekao je ranije Ćerimagić za DW.

Trending

Najčitanije na portalu Radiosarajevo.ba u 2025. godini: Ovo su vijesti koje su vas najviše privukle

Usvajanje Reformske agende signal je bh. institucijama i političkim akterima da je, uprkos složenim okolnostima i odugovlačenjima, kroz kombinaciju pozitivnih poticaja i restriktivnih mjera, bilo moguće okupiti sve ključne aktere u BiH oko jednog zajedničkog i obavezujućeg dokumenta. To bi mogla biti osnova i za usvajanje preostalih "Europskih zakona", smatraju analitičari.

Sigurnosni kišobran i američki interesi

Na globalnom planu, BiH se u 2026. godini suočava s bitno izmijenjenim okolnostima. Aktuelna američka Nacionalna sigurnosna strategija više ne daje prednost daljem širenju NATO-a, mada se BiH zakonski obavezala na taj proces. Vojni analitičar Hamza Višća naglašava da se Zapadni Balkan u novoj američkoj strategiji pojavljuje samo marginalno.

"Mi u načelu nismo posebno obuhvaćeni tom strategijom, jer je sve usmjereno na zapadnu hemisferu i američke privredne interese", rekao je Višća za BH radio 1. On ipak ukazuje na važnu poruku dokumenta: Amerikanci možda nisu spremni intervenirati kao nekad, ali jesu spremni smirivati situacije i djelovati tamo gdje se može stvoriti ambijent za ozbiljna ulaganja – kao u slučaju Južne plinske interkonekcije.

Fokus 2026: Tehnologija protiv izborne krađe

Najveća bitka u 2026. godini vodit će se za integritet općih izbora zakazanih za oktobar. Visoki predstavnik Christian Schmidt u svom posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a bio je jasan: bez direktne intervencije međunarodne zajednice, održavanje slobodnih i fer izbora bilo bi pod znakom pitanja.

Jedna od prepreka organizaciji izbora 2026. bio je rizik od potpunog budžetskog sloma države. Intervencijom OHR-a zaustavljeni su sudski procesi koji bi finansijsku odgovornost entiteta prebacili na državne institucije, čime je osiguran novac neophodan Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) za nabavku izborne tehnologije. Cilj je uvođenje elektronskih sistema koji bi, prema međunarodnim standardima, smanjili prostor za krađu glasova i osigurali da rezultat odgovara volji građana, a ne brojačima na biračkim mjestima.

Neriješeno pitanje državne imovine i stalno osporavanje institucija i dalje stvaraju atmosferu u kojoj je teško provesti ključne  reforme. "S približavanjem Općih izbora 2026., BiH mora prevazići politički zastoj. Potrebna je politička hrabrost i dijalog", naglašava Schmidt.

Prije oko 2h

Godina mraka: FBiH bez radnika, RS bez energije

Budžetski paradoks: Stalno "privremeno" finansiranje

Dok se uvode skeneri i biometrija, država se bori s hroničnom boljkom domaćeg sistema – neusvajanjem budžeta institucija. Umjesto razvojnog budžeta, BiH u 2026. godinu ponovo ulazi u režimu privremenog finansiranja. To u praksi znači ograničeno djelovanje institucija, što je posebno opasno u godini u kojoj bi se trebala implementirati skupa izborna tehnologija.

Analitičari upozoravaju na paradoks u kojem oni koji donose zakone prvi krše propisane rokove, što se često opravdava "zaštitom nacionalnih interesa", dok stvarni prioriteti građana i funkcionalnost države ostaju u drugom planu.

Dok se politički narativi vrte oko nacionalnih tema i ustavnih reformi – od hrvatskih zahtjeva za "legitimnim predstavljanjem" do bošnjačkog insistiranja na modelu građanske države – privreda se suočava s neumoljivom realnošću. Nedostatak domaćih radnika u 2026. godini dostiže kritičnu tačku. Prema pisanju portala Business Magazine, BiH za 2026. godinu planira izdavanje ukupno 7.427 radnih dozvola za strance, što jasno oslikava produbljivanje demografske krize.

Regionalne tenzije i hibridni rizici

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, smatra da se sigurnost, Europski put i regionalni odnosi ne mogu posmatrati odvojeno. "Sigurnosni izazovi ostaju trajni, ali se odvijaju u bitno izmijenjenom međunarodnom kontekstu. Redefinisanje euroatlantskih odnosa i američke strategije prema Evropi i Zapadnom Balkanu donosi dodatnu neizvjesnost", kaže Bećirović za DW.

Iako nema naznaka klasične vojne prijetnje, hibridni oblici djelovanja – političke destabilizacije, dezinformacije i institucionalne blokade – ostaju ozbiljan rizik za BiH, smatra naš sagovornik. On upozorava da bi 2026. godina mogla dodatno narušiti kredibilitet BiH kao kandidata za članstvo u EU ako izostane stvarni politički kompromis, posebno imajući u vidu osjetljive regionalne odnose.

"Zapadni Balkan ulazi u period pojačanih tenzija, neriješenih pitanja i suprotstavljenih strateških interesa. Takva regionalna dinamika direktno se odražava na unutrašnje prilike u BiH, posebno kroz političke narative koji utiču na domaće procese i dodatno slabe ionako krhke institucije", kaže Bećirović.

Ključni Opći izbori u oktobru

U konačnici, ističe, 2026. godina za BiH neće biti presudna samo po jednom pitanju, već po sposobnosti države da istovremeno upravlja sigurnosnim rizicima, očuva Europsku perspektivu i razumno se pozicionira u regionalnom okruženju.

"U suprotnom, prijeti daljnje političko i institucionalno zaostajanje u trenutku koji zahtijeva brze, promišljene i odgovorne odluke. Moguće je da će odgovore na neka od ovih pitanja ponuditi i predstojeći Opći izbori u oktobru 2026. godine", zaključuje Zijad Bećirović.