'Bologna' nije ispunila očekivanja

U ovom razdoblju su gotovo svi studiji (86,3%) pretvoreni u dvostepeni sistem obrazovanja. Rijetke iznimke su ostale samo još u medicinskim zvanjima i u zvanjima u kojima je nužno polaganje državnog ispita

Ali, predsjednik konferencije rektora njemačkih visokih učilišta, Horst Hippler konstatira kako od svega što je ta reforma željela postići, nije postignuto gotovo ništa - ili je čak postalo još gore nego što je bilo, izjavljuje za list Süddeutsche Zeitung. Osnovni motiv koji je 1999. potakao ministre obrazovanja - isprva samo 29 zemalja Evrope - na reformu je bila pokretljivost studenata kojima se željelo osigurati studij na bilom kojem fakultetu u Europi.

Kraj 'jagme za mladošću'

Kako piše Deutsche Welle, na papiru, rezultati su donekle zadovoljavajući: gotovo svaki peti student odlazi na barem jedan semestar u inozemstvo, a 2009. je 115.500 studentica i studenata iz Njemačke studiralo u nekoj drugoj zemlji - više nego dvostruko nego što je bilo prije deset godina. No ako se bolje pogledaju te statistike, vidi se kako gotovo svi odlaze tek nakon prvostepenog studija - jer prije nemaju ni vremena, niti realnih mogućnosti.

Već time je, kako tvrdi Achim Mayer, glavni sekretar njemačke udruge studenata DSW, diskreditirana namjera reforme studija. Jer semestri prvostupanjskog studija su toliko natrpani predmetima da studenti uopće niti ne stignu razmišljati o odlasku u inozemstvo. Povrh toga, dodaje Mayer, dolaze i brige kako financirati takav studij, praksu ili tečaj jezika u inozemstvu, a studenti se moraju brinuti i da će im to oduzeti vrijeme i da će time zaostati za svojim vršnjacima.

Foto: DW

Još jedan važan motiv za reformu je bila i želja da više studenata završe studij i da on bude socijalno pravedniji. I tu je, nakon deset godina, bilanca loša: gotovo trećina studenata (28%) prekida studij već u prvom stepenu, a prema studiji Eurostudent IV, u Njemačkoj se socijalna struktura studenata čak pogoršala. Sada još samo dva posto studenata dolaze iz porodice u kojima i roditelji nemaju neko više obrazovanje.

Predsjednik njemačke konferencije rektora, profesor Hippler također oštro kritizira trend po kojem se studente što prije nastoji dovesti do kraja nekakvog studija. On tvrdi i kako su poduzeća već uvidjela kako nemaju osobite koristi od tih prvostepenika: "Poduzeća trebaju osobe, ne samo apsolvente", tvrdi rektor. Uvjeren je kako je ta "jagma za mladošću" završena i kako poduzeća prije svega trebaju dobro obrazovane, ali i apsolvente koje poznaju svakodnevnicu u zvanju koje su odabrali. U "Bolonjskim" apsolventima - oni to jednostavno ne nalaze.

Znaju manje

Wolfgang Uellenberg van Dawen iz sindikata Verdi dodaje i kako čitav niz poduzeća upravo besramno iskorištava takve apsolvente. Jer zapravo ne postoji nikakav dogovor o platnim razredima, tako da su prvostepenici često plaćeni tek nešto bolje od onih sa samo srednjom stručnom spremom, a čak i magistre struke plaćaju manje nego one sa "starom" diplomom. Te kompanije manje plaće sindikatu obrazlažu na način da su dobili radnike koji jednostavno znaju manje nego apsolventi "stare škole".

No za razliku svih tih iskustava - studenata, rektora, poslodavaca i sindikata - politika i nakon deset godina uporno ponavlja kako je Bologna ispala uspješan projekt. Njemačka ministrica obrazovanja Anette Schavan tvrdi kako je reforma "potakla mobilnost i dovela do golemog povećanja broja prvostepenog studija". No njemačka ministrica, čitajući statistike, očito previđa dvije bitne novine u Njemačkoj u proteklih deset godina: ukidanje vojne obaveze i reformu srednjih škola čije je trajanje smanjeno s devet na osam godina. Već tim činjenicama su se pojavila "dvostruka godišta" i gužve na sveučilištima - i to sa evropskom reformom sveučilišta nema nikakve veze, zaključuje DW.