Adnan Mahmutović: S ličnom ili pasošom u Hrvatsku?

Piše:Adnan Mahmutović

Približava 01. juli, za kada je najavljeno da će Hrvatska zvanično postati članica Evropske unije. Ulazak Hrvatske u EU otvara brojna pitanja. Jedno od pitanja u nizu odnosi se na prelazak granice između BiH i Hrvatske koja će sa ulaskom u EU postati vanjska granica EU.

Prije nego što istaknemo najvažnije aspekte ovoga pitanja važno je ukazati na implikacije ulaska Hrvatske u EU za samu Hrvatsku i njene državljane. Hrvatska ulazi u EU, ali i dalje ostaje izvan Šengen zone. To znači da će i dalje postojati granične kontrole na granici između Hrvatske i zemalja Šengen zone tj. između Hrvatske i Slovenije, odnosno Hrvatske i Mađarske. Međutim, ulazak Hrvatske u EU odraziti će se na način vršenja graničnih provjera u okviru pomenutih graničnih kontrola tako da će se one najvjerovatnije obavljati zajednički od strane graničnih službi susjednih zemalja tzv. One Stop Control.

Što se, pak, tiče državljana Hrvatske oni, nakon 01. jula, u skladu sa članom 20. Ugovora o funkcioniranju EU postaju građani EU. To sa sobom nosi određeni set prava. Jedno od tih prava jeste pravo na slobodno kretanje i prebivanje na teritoriji država članica EU. U smislu prelaska vanjskih i unutrašnjih Šengen granica EU državljani Hrvatske će ubuduće biti podvrgnuti minimalnim provjerama u skladu sa članom 7. (2) Kodeksa o šengenskim granicama (Regulation(EC) No 562/2006). Ovo može biti naročito interesantno i za državljane BiH koji imaju dvojno državljanstvo (BiH i Hrvatske), ali i za državljane BiH koji su članovi porodice građana EU u smislu Direktive 2004/38/EC.

Dodatkom na Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o uzajamnom ukidanju viza od 05. decembra 2003. godine (BiH ratifikovala 2005.), predviđeno je da državljani BiH, između ostalih, mogu koristiti i CIPS-ovu ličnu kartu kao putnu ispravu za prelazak granice između BiH i Hrvatske. Ulaskom Hrvatske u EU ova praksa će se promjeniti, odnosno neće biti moguće održati ovakav „režim“ prelaska granice.  

Naime, iako ostaje izvan šengenskog opsega, Hrvatska ulaskom u EU postaje obavezna primjenjivati Pravo EU. Prema Pravu EU državljani BiH su državljani trećih zemalja. Državljani trećih zemalja su, u smislu člana 7. (3) Kodeksa o šengenskim granicama, predmet detaljnih graničnih provjera koje zahtjevaju, između ostalog, očitavanje i provjeru u elektronskim bazama potraga. To upućuje na potrebu posjedovanja mašinski čitljivih putnih isprava koje sadrže biometrijske podatke. Drugo, član 10. Kodeksa o šengenskim granicama predviđa obavezu sistematskog utiskivanja ulaznih i izlaznih štambilja u putne isprave državljana trećih zemalja. To je, znamo, nemoguće vršiti na ličnim kartama.

Šta je onda rješenje? Prvo, ono što je neupitno jeste da se vratimo na biometrijske pasoše. Međutim, to je za sada najnepopularnije rješenje, ne samo za BH stranu nego, kako se moglo čuti, i za Hrvatsku. Stoga, valja tražiti drugo rješenje. Ono bi moglo biti ono koje su svojevremeno Hrvati i Slovenci „prodali“ Evropskoj komisiji i zemljama članicama.

Međutim, u našem primjeru bi, ipak, moralo biti malo modificirano. Da pojasnimo. Rješenje bi uključivalo prelazak granice između BiH i Hrvatske sa biometrijskom ličnom kartom BiH i dodatnim obrascem kojeg su Slovenci i Hrvati Evropskoj komisiji preveli kao „Exit and Entry Stamping Card“. Obrazac bi bio vrlo jednostavan. Sadržavao bi svega nekoliko napomena, među kojima su: da služi samo za prelazak granice između BiH i Hrvatske i isključivo uz biometrijsku ličnu kartu BiH, te da se mora čuvati do konačnog povratka. Prelazak granice bi izgledao ovako. Na izlazu iz BiH državljanin BiH bi od strane BH graničnih struktura dobio ovaj obrazac sa utisnutim izlaznim štambiljom, u susjednoj Hrvatskoj dobio bih ulazni štambilj, na povratku iz Hrvatske izlazni itd.

Obligatornost primjene Prava EU je uticala na to da je jedno bilateralno pitanje postalo na neki način trilateralno. Postupak za dobijanje pomenutog aranžmana mora pokrenuti Hrvatska. U ovom trenutku ne bi smo željeli da licitiramo da li će biti potrebna većina ili saglasnost svih država članica. To će zavisiti od karaktera formalno-pravnog pitanja. Osim toga, pitanje nije pravno, ono je puno više političko. No, zašto nebiti optimista. Ako su hrvatski državljani dobili da sa ličnom kartom (i obrascem) ulaze u Šengen zonu zašto ne bi BiH državljani dobili da ulaze u izvanšengensku zonu. Obzirom da ostaju i dalje granične kontrole prema Šengen državama to neće imati bitnog uticaja na imigracijska pitanja.

Također, treba dodati da se EU planira usvojiti Uredba EU tzv. Entry/Exit System koja bi omogućila elektronsko pohranjivanje podataka o prelasku granica EU čime bi se dokinula obaveza sistematskog utiskivanja ulaznih i izlaznih štambilja. Međutim, ne treba zaboraviti da su zemlje članice prihvatile H/S model uz izričiti naglasak da neće dozvoliti da model postane presedan.

Na kraju državljanima BiH ostaje samo da se nadaju jer šta drugo, osim toga, mogu.