Tragovima skrivenog duha olimpizma: Kako se baviti ledenim sportovima kada leda - nema

’84. je pao snijeg, i skupio se čitav svijet…

Olimpijske igre gradu Sarajevu i cijeloj zemlji donijele su uvijek potrebni pozitivni sportski publicitet, ali ne samo to. Ideja je bila da se popularizacijom zimskih sportova steknu uvjeti za kvalitetne rezultate domaćih takmičara na međunarodnoj sceni u godinama koje su slijedile.

Plan da se važna, najveća internacionalna skijaška i klizačka takmičenja održavaju na sarajevskim olimpijskim ljepoticama vjerovatno bi zaživio da se u našu zemlju nije spustilo svo ono zlo početkom devedesetih godina prošlog vijeka.

Olimpijska borilišta zauvijek su promijenila sliku grada Sarajeva, i u vrijeme kada su izgrađena, ali isto tako i u vrijeme kada su zapaljena, oštećena ili u potpunosti uništena.

Danas opstanak zimskih sportova počiva na entuzijazmu pojedinaca okupljenih u male grupe koji nadljudskim naporima pokušavaju spasiti ono što se spasiti da. I dobro im ide, već godinama se u Sarajevu nešto dešava, ali svi kojima je sport u genima nikad se neće zadovoljiti samo opstankom ili učešćem. Bitno je pobijediti, a naša će zemlja na svoje prve pobjede na važnim takmičenjima ipak morati pričekati.

Priča o potencijalu za razvoj zimskih sportova proteklih smo se godina naslušali na kojekakvim seminarima i medijskim nastupima onih koji bi stvari mogli i morali promijeniti.  Ali, u praksi se pozitivne promjene mogu pobrojati na prste jedne ruke.

Trebalo je da se desi nešto veliko, nešto vrijedno, da bi svima konačno postalo jasno da zimski sportovi u gradu Sarajevu jednostavno zaslužuju veću pažnju. I desilo se početkom januara kada je u dvorani Zetra održan Ice Fest uz vrhunac – dvije utakmice EBEL lige na sarajevskom ledu. Ljubljanskoj Olimpiji, nominalnom domaćinu, gostovali su austrijski klubovi Villach i Klagenfurt.

Bilo je čarobno, više od 15.000 gledalaca za dvije utakmice, hokej na ledu vratio je sportsku publiku u dvoranu, a sam događaj ukazao na potrebu gradnje manje ledene dvorane u Sarajevu kako bi ledena ploha tokom većeg dijela godine, mogla biti u funkciji i na raspolaganju onima koji bez nje ne mogu baviti sportom.

''Zimski sportovi, posebno sportovi na ledu su ugroženi, samom činjenicom da led imamo dva-tri mjeseca što je nedovoljno za bilo kakav ozbiljan napredak i razvoj. Nemoguće je angažovati trenera profesionalca, nemoguće je selektirane mlade klizače zadržati tokom duge pauze bez leda, te ovaj i onako skup sport čini još skupljim'', govori nam Tea Barbić, jedna od trenerica u Klizačko koturaljskom klubu Olimp Sarajevo, jedinom preostalom klubu ove vrste u glavnom gradu naše zemlje.

Tea Barbić: Neizvjesno sutra bh. ledenih sportova (FOTO: Radiosarajevo.ba)

Kako u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba ističe Barbićeva, opstanak Olimpa je iz dana u dan sve neizvjesniji. Niko ne zna dokad će ova lijepa priča trajati.

''KKK Olimp nema nikakvu podršku države, niti bilo koje njene institucije. Savez klizačkih sportova BiH dobiva sredstva na svim nivoima, a klubovima ne nudi ništa. Klub se finansira isključivo kroz školu klizanja i članarine koju plaćaju roditelji'', dodaje ona.

No, i pored teških, nemogućih uvjeta za rad i opstanak, Olimpovi omladinci ponosno boje svoje zemlje nose širom Evrope na raznim takmičenjima.

''S obzirom na kompleksnost i zahtjevnost umjetničkog klizanja (uz sportsku gimnastiku najzahtjevniji sport) za nas je uspjeh pripremiti klizačicu da može nastupiti na takmičenju. Kakve uvjete za rad imamo, može se reći da su uspjesi izvanredni. Naročito nam znače pohvale i čestitanja od sportskih prijatelja iz zemalja okruženja koji znaju kako nam je teško''.

KKK Olimp je jedini klub umjetničkog klizanja u BiH. U toku je projekat škole klizanja za sve uzraste koji će trajati tokom cijele sezone leda. Tokom cijele godine vrši upis novih članova u klub koji su zainteresovani za treniranje umjetničkog klizanja. Sve informacije možete pronaći na Facebook-u  ili na Twitteru. U klubu je trenutno registrovanih deset klizača, od kojih su sedam  takmičari za ovu sezonu. Kroz školu klizanja provedenu u prethodne dvije sedmice izdvojili su četiri-pet novih članova kluba od 3-7 godina.

Šta bi ledena ploha dostupna tokom cijele godine značila za mlade sarajevske klizačice i klizače?

''Za sportski napredak otvorila bi se velika mogućnost. Ali, ako ostane ovakav odnos Saveza prema klubovima, te šire zajednice prema klizačkom sportu  uopšte, pojavio bi se veliki problem finansiranja treninga na ledu'', naglašava naša sagovornica podcrtavajući potpuni nemar onih koji mi bi briga o ledenim sportovima morala biti važnija.

Portal Radiosarajevo.ba u narednim danima donosi seriju tekstova o katastrofalnom stanju i borbi za goli život zimskih sportova u Bosni i Hercegovini.

Pratite sportsku rubriku portala Radiosarajevo.ba na Facebooku