Održan Prvi sastanak biciklističkih udruženja u Bosni i Hercegovini

Sastanku su prisustvovala udruženja koja u svom fokusu imaju teme promocije i razvoja urbanog biciklizma, ali i ona koja se bave razvojem cikloturizma, saopćeno je iz Centra za životnu sredinu.

"Ovo je prvi u nizu sastanaka i radionica koji ćemo u narednim godinama da realizujemo sa ciljem da za par godina imamo jaku i funkcionalnu mežu udruženja koja će se boriti za više prostora za bicikliste na našim ulicama, kao i njhovu veću bezbijednost. Kolege sa kojima već dugo sarađujemo iz Hrvatske i Srbije su primjerima i iskustvom u radu na razvoju biciklizma, približili učesnicima ovog sastanka, na koji način se udruženja bore za bolje uslove za bicikliste i zašto. Bitno je napraviti razliku između biciklizma kao načina kretanja bilo u urbanim ili ruralnim mjestima i sportskog biciklizma koji predstavlja sportsku aktivnost", istakao je Tihomir Dakić, koordinator programa Transport iz Centra za životnu sredinu.

U sklopu dvodnevnog sastanka gosti su imali priliku da koriste besplatno bajk šering sistem "BL – Bike" koje je obezbijedio Grad Banja Luka, a uz interaktivno predstavljanje bicikističke infrastrukture, kao i saobraćaja u gradu mogli su da vide koje preduslove Banjaluka ima za razvoj biciklističkog saobraćaja te koji su to izazovi sa kojim će se grad morati prije ili kasnije nositi.

Učesnici su prenijeli i svoje utiske.

"Stanje je slično kao i kod većina zemalja koje kasne sa razvojem, a najveći problem su neregulisane raskrsnice za bicikliste", rekao je Marko Stančec iz Sindikata biciklista iz Zagreba.

Zoran Bukvić, iz Udruženja Ulice za Bicikliste iz Beograda naglašava da postojeće probleme koje Banja Luka ima treba riješavati što prije:

"Ima mnogo manje problema nego Beograd, ali je i srazmijerno manji grad. Očita je nepovezanost infrastrukture", kazao je Bukvić.

Biljana Krtalić, iz Udruženja BK Mostar, uporedila je ova dva grada i zaključila da Banjaluka, u poređenju sa Mostarom, ima mnogo više prostora i mogućnosti za razvoj infrastrukture te da je potrebno raditi na edukaciji mladih biciklista o saobraćajnim pravilima što prije.

Da je grad je idealan za razvoj biciklizma, smatraju Majda Ibraković i Redžib Skomorac iz zeničkog Udruženja Priroda i društvo.

"Sve pohvale za nove biciklističke trake, iako su malo uže nego što bi trebale da budu. Postoji potreba za boljom signalizacijom te za ispravljanjem nelogičnosti vezanih za to kako počinju i kako završavaju staze", rekli su predstavnici ovog udruženja.

Da Banja Luka od svih gradova u Bosni i Hercegovini ima najviše mogućnosti za razvoj biciklizma, smatra i Željko Novaković iz Biciklističkog kluba Sveti Nikolaj iz Brčkog:

"Dosta gradova se ugleda na Banjaluku te je bitno da se biciklistička infrastruktura nastavi razvijati i bude dobar primjer ostalim gradovima u BiH", zaključio je Novaković.

Udruženja koja su prisustvovala na ovom sastanku su: BK Sveti Nikolaj (Brčko), LIR Evolution (Banja Luka), Priroda i društvo (Zenica), BK Mostar, Hercegovina Bike (Mostar), Eko Leonardo (Priboj) i Bike Tour (Lukavac) dok kolege iz Sarajeva iz udruženja Giro di Sarajevo te BK Trek ovoga puta nisu mogli prisustvovati sastanku.

Pored udruženja iz Bosne i Hercegovine, kao primjeri na koji način se radi u regiji, u gostima su bili Zoran Bukvić, član Udruženja Ulice za bicikliste iz Beograda i Marko Stančec iz zagrebačkog Sindikata biciklista.

Sastanak je realizovan uz podršku mreže Evropske federacije biciklista čiji je Centar za životnu sredinu punopravni član od 2016. godine i predstavlja jednu od aktivnosti koju realizuje tokom procesa razvoja mreže udruženja koja se bave razvojem biciklizma na prostoru Bosne i Hercegovine, navodi se u saopćenju.