Za godinu dana i Zmajevi će moći igrati na moderniziranom stadionu ”Grbavica”

Ovoga puta ambiciozno rukovodstvo popularnog Želje odlučilo je krenuti u projekt izgradnje istočne tribine stadiona, što će ih koštati oko 1,2 miliona konvertibilnih maraka (KM). Time će aktuelna Uprava Željezničara ispuniti djelić sna mnogobrojnih navijača, koji datira još od kada je izgrađena sjeverna tribina sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka. Naime, veliki broj poklonika “plave“ boje sanjao je da Grbavica jednog dana bude “sva kao sjever“, a izgradnjom istočne tribine dio tog sna bit će ostvaren

Dodatni ugođaj, ali i problem za gostujuće ekipe

Prema riječima Almira Hadžiosmanovića, člana Upravnog odbora FK Željezničar, koji je prije svega zadužen za projekt izgradnje istočne tribine, završetak radova planiran je za početak marta. Ako se plan realizira, to bi značilo da bi novi “istok“ u funkciji mogao biti već za prvu utakmicu na proljeće, a to je ogled Želje s Mladosti Doboj Kakanj u 19. kolu Premijer lige BiH, koja je zakazana za 4. ili 5. mart 2017. godine.

“S obzirom na to da smo imali pravosnažnu urbanističku dozvolu i predali za građevinsku dozvolu 4. novembra sasvim izvjesno je da ćemo u ponedjeljak dobiti i građevinsku dozvolu, te krenuti s izgradnjom istočne tribine. Izvođač vrši pripremne radove i stvara preduvjete za početak izgradnje. Istočna tribina imat će kapacitet 4.650 mjesta, od kojih će 500 biti VIP zona koju klub trenutno prodaje kao desetogodišnje ulaznice. Svi zainteresirani imaju priliku da kupe desetogodišnju ulaznicu, koja će važiti za sve utakmice u organizaciji FK Željezničar. Na taj način će onoga ko kupi tu ulaznicu jedna utakmica koštati oko tri ili četiri KM. Istočna će biti nastavljena na sjevernu tribinu i na svega dva ili tri metra od terena, što će za gledaoce biti dodatni ugođaj, a za protivničke ekipe dodatni problem, jer će biti teško igrati uz huk s istoka“, priča Hadžiosmanović za Anadolu Agency (AA) i nastavlja:

“U unutrašnjosti tribine, na galeriji će biti urađeni toaleti i vending zone, gdje će ljudi kada porodično dođu na utakmice moći kupiti osvježavajuće sokove, grickalice, kafu... Ugovorom koji je potpisan s izvođačem, a to je firma 'Butmir', garantira se rok od 90 dana, što znači da je to 5. mart sljedeće godine. U tom periodu vrlo brzo, kroz nekoliko dana, ćemo montirati stolice. Zatim će ostati tehnički prijem tribine od općinskih organa, tako da se nadamo da će sve završeno biti početkom marta.“

Akcija “Evropska Grbavica“, u čiju realizaciju je krenulo sadašnje rukovodstvo kluba, podrazumijevala je 23 tačke kako bi “Željin dom“ dobio dozvolu Evropske fudbalske federacije (UEFA) za igranje međunarodnih takmičarskih utakmica.

“Za sada smo dobili kategoriju dva, a ona garantuje da se mogu igrati sve utakmice do play-offa evropskih klupskih takmičenja i svih reprezentativnih selekcija do seniorske konkurencije. Za kategoriju tri nam trebaju neke sitnice, koje ćemo riješiti veoma brzo. Kategorija četiri je u praksi stadion 'Bilino polje' u Zenici na kojem igra reprezentacija BiH. Nama za ispunjavanje tih kriterija, poslije izgradnje istočne tribine, trebaju još zatvoreni video nadzor, zatvoreni sistem ulaza i rekonstrukcija terena. To znači da nam još malo nedostaje da 'A' reprezentacija, a mislimo da će se to desiti za godinu dana, može igrati svoje utakmice na 'Grbavici'. Ne bih nabrajao svih 23 tačke, ali reći ću da smo do sada potrošili nekih 700.000 KM. Počevši od sitnica do velikih stvari, postavljanja stolica, LED semafora, rekonstrukcije klupskih prostorija i još dosta uslova koji su morali biti ispunjeni“, naglašava Hadžiosmanović.

Nakon završetka izgradnje “istoka“ Uprava Željezničara čeka još dosta posla, a prva je na redu izgradnja krovne konstrukcije za novu tribinu.

“Prvi naredni korak su krov istočne tribine i poslovni prostori, koji su garant održivosti FK Željezničar u svakom smislu. Ta tribina će da generira prihod klubu iz kojeg će on moći da servisira svoje obaveze, 'upumpava' novac u sportski segment i da svaki dio kluba raste. Poslije toga je na redu južna tribina, koja je želja svih nas. To je ta navijačka tribina 'Grbavice', sada je ona previše daleko, trebamo 'jug' približiti da bude od gola sedam ili osam metara. Prema idejnom rješenju 'jug' će biti u odnosu na 'sjever' dosta strmiji i ličiće na navijački kop kakav ima stadion Borussije Dortmund“, optimista je Hadžiosmanović.

Kako je istaknuo jedan od ljudi iz Uprave Željezničara, za izgradnju i projektnu dokumentaciju istočne tribine neophodno je oko 1,2 milion KM. Za njenu krovnu konstrukciju pola tog iznosa, a prema procjenama izgradnja kompletnog “juga“ s krovom koštala bi nešto manje od dva miliona KM.

“Kapacitet južne tribine bio bi identičnog kapaciteta kao sjeverna, a samim tim većeg nego istočna. S izgrađenim 'istokom' imat ćemo kapacitet od nepunih 15.000 mjesta, a s 'jugom' skoro 20.000. Onda bi ostala zapadna tribina, koja je mala, ali ona će čekati neka bolja vremena, jer je nedavno rekonstruirana. Uvjet za igranje 'A' reprezentacije, ali i dobrog fudbala kakvom teži Željezničar, je dobar teren. On je projekat za sebe i njegova realizacija sa grijanjem, drenažama i svim ostalim detaljima, negdje oko milion KM. Imamo plan kako to da uradimo i sve to zaokružimo do kraja“, zaključio je Hadžiosmanović priču oko rekonstrukcije ”Grbavice”, koja je od svog otvorenja 1953. godine u nekoliko navrata mijenjala svoj izgled uglavnom zbog sportskih ambicija kluba, ali i zbog razaranja pretrpljenih tokom rata od 1992. do 1995. godine.

Iako nije u Upravnom odboru konkretno zadužen za sportski segment FK Željezničar, Hadžiosmanović je naglasio da je rukovodstvo zadovoljno kako je Slavko Petrović, šef stručnog štaba stabilizirao ekipu.

“Uključen sam kroz rad u Upravnom i donošenje odluka u taj sportski dio. Petrović je stabilizovao ekipu sa istim igračima, koji su u javnosti bili prozvani da ne vrijede i da nemaju kvalitet, a danas oni vrijede. Petrović je veliki radnik taj čovjek je na stadionu ovdje svaki dan do 12 sati navečer. Praktično živi ovdje i vidimo da sve ovo što radimo ima svoj put. U zadnje četiri utakmice se tačno vidi taj put. Možda smo bolje odigrali u Širokom Brijegu nego u Mostaru, a Široki nam je dao gol iz jedinog šuta i izgubili smo. Sve je to sport, ima tu dosta sreće. Planovi su Liga za prvaka, a taj dio prvenstva će biti dosta zahtjevan. Zato moramo pojačati igrački kadar sa provjerenim igračima, koji će odmah zauzeti mjesto u prvom timu. Imaju ljudi koji vode sportski segment na čelu sa Aldinom Čenanom, Petrovićem i Sejfudinom Ticom iz omladinskog pogona i oni se bave tim dijelom. No, znam da je plan da se dovede nekoliko igrača i da se na tome radi. Naravno, neki će nas igrači napustiti, prije svih oni koji nisu zadovoljili ukuse šefa stručnog štaba. Imamo i kup takmičenje, tako da nas čeka jako težak posao, ali naravno naše ambicije su plasman u Evropu“, rekao je Hadžiosmanović.

Velike ambicije

Osim što u se posvetili rekonstrukciji ”Grbavice” u rukovodstvo kluba imaju velike ambicije za budućnost. Cilj Željezničara je da u bliskoj budućnosti napravi iskorak na evropskoj sceni, što je potvrdio i Hadžiosmanović.

“Kada smo smo preuzeli četverogodišnji mandat u januaru ove godine napravili smo kratkoročne i dugoročne ciljeve. Generator svakog razvoja je ono što pokažete na terenu, tako da su i naše ambicije da napravimo iskorak. Bio je Željezničar puno puta nacionalni šampion, ali iskorak za sve nas su evropska takmičenja. Sportski segment ima plan, a on je dosta ambiciozan. Naredne polusezone je cilj izlazak u Evropu, vidjelo se prošle godine kada je 'Željo' neočekivano došao daleko u Evropi i nesretno ispao od Standarda da to nije tako daleko. Mislim da u periodu od godinu i po, u kojem nas čekaju dva prelazna roka i slaganje igračkog kadra, može da nam donese taj plasman u grupnu fazu Lige Evrope i onda će biti teško ovaj klub vratiti nazad. Naravno, u obzir treba uzeti da u sportu dosta veliku ulogu igra i faktor sreće“, završio je Hadžiosmanović.

Još jedan od ciljeva aktuelne garniture vodećih ljudi kluba je da ubuduće igrački kadar za seniorski tim crpe iz sopstvenog omladinskog pogona. Zato je u toku reforma omladinske škole na čije je čelo stigao Tica i za kojeg se smatra da je pravi čovjek za taj posao. Hadžiosmanović je istakao da svi žive za trenutak kada će u prvom timu Željezničara biti sedam-osam igrača iz omladinske škole, pa zato ona ima i poseban budžet kako bi se unaprijedio njen rad.

Fudbalski klub Željezničar osnovan je 15. septembra 1921. godine, a nakon odigravanja dvije utakmice 17. i 19. septembra primljen je u Sarajevski fudbalski podsavez. U bogatoj klupskoj istoriji Željezničar je jednom bio šampion SFR Jugoslavije, a šest puta Bosne i Hercegovine. Pet puta je osvajao Kup BiH, a dva puta Superkup. Na evropskoj sceni najveći domet “Želje“ bio je plasman u polufinale Kupa UEFA u sezoni 1984/85. Tada su “plavi“ bili pred finalnim duelima sa Real Madridom, ali ih je u tome spriječio mađarski Videoton. Nakon poraza 1:3 u Mađarskoj, u revanšu na Grbavici izabranici trenera Ivice Osima imali su vodstvo od 2:0 i plasman u finale u 87. minuti. No, tada je Joszef Csuhay pogodio mrežu “Želje“ i odveo svoj tim u finale u kojem je Real bio neumoljiv. Prethodno u sezoni 1971/72 Željezničar je igrao četvrtfinale istog takmičenja, gdje je eliminisan od drugog mađarskog predstavnika Ferencvarosa poslije penala.