Iza sjajne forme Zmajeva krije se poseban program: "Promjene su ogromne"

U modernom fudbalu, u kojem se od igrača očekuju sve veći fizički napori, a vremena za odmor i oporavak je sve manje, individualni pristup pripremi postaje izuzetno važan. Pored treninga i pravilne ishrane, sve veću ulogu imaju detaljna testiranja organizma i praćenje bioloških parametara koji mogu utjecati na performanse sportista.

Jedan od takvih programa je Athlete Upgrade Protocol, kroz koji doktor Omar Nuhić i njegov tim sarađuju i s reprezentativcima Bosne i Hercegovine Amarom Dedićem i Samedom Baždarom. O tome kako izgleda taj proces, kakve je promjene donio dvojici bh. fudbalera, ali i koliko savremeni fudbal opterećuje organizam igrača, ovaj ljekar rodom iz Konjica govorio je za portal Radiosarajevo.ba.

Biološka optimizacija

"Athlete Upgrade Protocol je program koji traje šest mjeseci, nakon čega se prelazi na takozvani continuity sistem. Njegova suština je da se detaljno ispita unutrašnje, odnosno biološko stanje sportiste. Pratimo kako funkcionišu ćelije, na koji način organizam koristi energiju, kako reaguje na unos određenih nutrijenata, koja hrana mu odgovara, a koja ne, kakvo je kretanje šećera u krvi, varijabilnost srčanog ritma (HRV) i niz drugih markera. Sve su to važni pokazatelji koji nam pomažu da performanse sportiste podignemo na najviši mogući nivo.

Trending

SDA jednoglasno odlučila: Omer Kovčić kandidat za premijera Tuzlanskog kantona

Amar i njegov brat Kenan su uspostavili kontakt s nama nakon što su pratili neke od naših ranijih rezultata. Nakon toga smo započeli proces analize i testiranja, utvrdili s kojim se izazovima suočavamo i na čemu je potrebno raditi. Samed je, s druge strane, u naš program došao preko Amara. Na njegovom primjeru je vidio koliko se toga može promijeniti za otprilike tri mjeseca, odnosno u periodu između dva okupljanja. Primijetio je promjene na njegovom tijelu, ali i način na koji se ponašao tokom treninga, što mu je poslužilo kao dodatna motivacija. Sa Samedom radimo posljednjih pet-šest mjeseci. I kod njega smo proveli potrebna testiranja, a rezultati se već ogledaju i u kontekstu postizanja golova.

Suština cijelog procesa jeste da tijelo sportiste prilagodimo njegovim potrebama i zahtjevima sporta kojim se bavi, kako bi mogao pružiti maksimum, uz što manje prostora za probleme i neželjene posljedice", rekao je Nuhić za portal Radiosarajevo.ba.

25.10.26. 16:32

Amar Dedić se vratio na teren i odmah upisao asistenciju

Za razliku od standardnih klupskih testiranja, protokol se bavi biološkim parametrima organizma koje klubovi uglavnom ne prate, a koji mogu imati veliki utjecaj na oporavak i fizičku spremnost fudbalera.

"Mi nastojimo ostvariti blisku saradnju direktno s klubovima i nadopuniti sve ono što eventualno nedostaje u njihovom radu. Konkretno, biološki aspekt testiranja, nažalost, još uvijek nije zastupljen u dovoljnoj mjeri. Tu mislimo na genetske predispozicije koje mogu utjecati na sklonost povredama, način na koji organizam metabolizira određene nutrijente, kretanje šećera u krvi tokom i nakon utakmice, reakcije tijela na različite vrste hrane, ali i psihološke reakcije na stresne situacije. Pratimo i varijabilnost srčanog ritma (HRV), kvalitet i dubinu sna te niz drugih parametara. Sve su to naizgled sitni faktori koji imaju veliki utjecaj na brzinu oporavka sportiste. Ukoliko se ne optimiziraju, oporavak može trajati znatno duže. Kod velikog broja sportista s kojima smo ranije radili mogli smo pratiti koliko se ti parametri mijenjaju i koliko njihov oporavak napreduje kada se organizam pravilno prilagodi.

Jedan od pokazatelja koje pratimo jesu laktati. U jednom periodu, naprimjer, bilježili smo kako su njihove vrijednosti nakon utakmica postajale sve niže. To nam je pokazivalo napredak u sposobnosti organizma da se oporavi nakon fizičkog napora. Postoje i druge metode, poput mjerenja visine skoka (CMJ – Countermovement Jump), koje se može provoditi dan nakon utakmice. Prema određenim istraživanjima, ukoliko igrač tada skoči 10 posto niže u odnosu na svoj maksimalni rezultat, to može biti pokazatelj da je potrebno dodatno raditi na njegovom oporavku.

Danas na sve to utiče mnogo više faktora nego ranije. Ne treba zanemariti ni putovanja avionom, promjene nadmorske visine, vremenske razlike, ali i izloženost različitim stresovima tokom putovanja, uključujući prolazak kroz sigurnosne skenere. Sve to može utjecati na psihičko i fizičko stanje sportiste. Zato nastojimo objediniti što više različitih pristupa kako bi sportista što brže postigao željene rezultate.

Najčešće tegobe koje nam sportisti prijavljuju jesu spor oporavak, osjećaj teških nogu i pad energije. Od određenih utjecaja jednostavno se ne može pobjeći, ali njihov negativni efekat na organizam treba svesti na najmanju moguću mjeru. Tijelo je sportisti najvažniji resurs i osnovno sredstvo za funkcionisanje. Naravno, tu je i mentalna komponenta, koja je neodvojiva od fizičke, ali ako ne radimo na optimizaciji funkcije organizma na ćelijskom nivou, onda jednostavno ne koristimo puni potencijal vlastitog tijela", istakao je naš sagovornik.

Govoreći o rezultatima zajedničkog rada, posebno je izdvojio napredak koji su Amar i Samed ostvarili u fizičkoj spremi, snazi, energiji i sposobnosti odgovora na zahtjeve modernog fudbala. Naglasio je i njihovu disciplinu i posvećenost, koje smatra jednako važnim faktorima za uspjeh.

"Prije svega, kapa dolje obojici kada je riječ o disciplini i ozbiljnosti. Od samog početka naše saradnje pokazali su izuzetno visok nivo posvećenosti, što je ujedno i jedan od razloga zbog kojih se nalaze na nivou na kojem danas igraju. To mogu potvrditi i brojni treneri. Razlike u talentu među igračima često su veoma male, ali upravo te sitnice odlučuju ko će uspjeti, a ko neće. Važnu ulogu u tome ima i psihološki status sportiste.

S Amarom radimo otprilike godinu dana, a saradnju smo započeli prošlog novembra. U tom periodu ostvarene su ogromne promjene, posebno kada je riječ o njegovim fizičkim kapacitetima, snazi, nivou energije, lakoći pokreta, učestalosti povreda i ukupnim performansama na terenu. Utakmice koje je igrao u Ligi prvaka svakako su doprinijele tome da se o njemu više govori u javnosti. Slično je i sa Samedom, koji je dobio priliku da izađe na teren i pokaže rezultate našeg zajedničkog rada. Broj sprintova koje ostvaruje tokom jedne utakmice dovoljno govori o tome koliko je njegovo tijelo spremno odgovoriti na zahtjeve modernog fudbala.

Ponosan sam na obojicu, prije svega zato što su mladi momci koji na svakom nivou daju svoj maksimum. Mislim da svi trebamo biti ponosni što imamo takva dva fudbalera koji nas predstavljaju na najbolji mogući način", kazao je Nuhić.

Rizici povreda

Jedan od najvećih izazova u profesionalnom fudbalu jeste pravilno upravljanje povredama i oporavkom igrača. Pritisak rezultata i želja da se fudbaler što prije vrati na teren često mogu dovesti do novih problema, a posebnu važnost ima i individualni pristup procesu oporavka. Nuhić je ukazao na najčešće greške koje klubovi prave u takvim situacijama.

"To je veoma osjetljiva tema jer se radi o internim protokolima svakog kluba. Neki klubovi, zbog borbe za bodove i pritiska javnosti, nastoje što prije vratiti igrača u takmičarski ritam. Upravo se tada često dešavaju ozbiljnije povrede, bilo zbog preopterećenja organizma (overloada), bilo zbog toga što igrač još nije spreman za naredni korak u procesu oporavka.

Treći, a po mom mišljenju i najvažniji problem, jeste nedovoljno posvećivanje pažnje oporavku. Jedan od ključnih segmenata je i suplementacija, koja mora biti maksimalno individualizirana i zasnovana na naučnim istraživanjima. Sve se mora prilagoditi konkretnom sportisti, umjesto da se primjenjuju isti obrasci za sve.

Sportistima su svakako potrebni određeni dodaci prehrani, poput proteina, elektrolita i aminokiselina, ali je izuzetno važno da oni budu provjereni i da ne izazivaju neželjene reakcije. Imali smo primjer s Amarom i whey proteinom, za koji smo utvrdili da mu nije odgovarao. Njegova konzumacija izazivala je izraženu imunološku reakciju organizma, što je automatski usporavalo oporavak. Posljedično, povećavao se i rizik od povreda.

To su naizgled sitni faktori koji, kada se nagomilaju, mogu dovesti do ozbiljnijih problema. Važno je pratiti koliko šećera sportista unosi dan prije utakmice i na sam dan utakmice, kao i šta konzumira tokom susreta. Sve to utiče na snabdijevanje mišića energijom, nivo performansi i sposobnost organizma da izdrži napore koji slijede. Treba imati na umu da nakon jedne utakmice već dolazi naredni trening, a za tri dana možda i nova utakmica. Situacija je posebno zahtjevna kada su u rasporedu i avionska putovanja ili duga putovanja autobusom.

To su zaista intenzivni ritmovi. Fizički zahtjevi utakmica, posebno u engleskoj Premier ligi, su na izuzetno visokom nivou. Gledao sam jednu od utakmica uživo i mogu reći da se taj intenzitet teško može porediti s bilo kojom drugom ligom. Pratio sam i utakmice Lige prvaka, ali su fizička snaga, intenzitet duela i brzina igre u Premier ligi zaista na posebnom nivou", riječi su ovog medicinskog stručnjaka.

Povratak na teren nakon ozbiljne povrede ne podrazumijeva samo fizičku rehabilitaciju, već i suočavanje s brojnim psihološkim izazovima. Strah od novih povreda, gubitak samopouzdanja i pritisak okoline mogu značajno otežati povratak na nekadašnji nivo, zbog čega je važno posvetiti jednaku pažnju fizičkom i mentalnom oporavku.

"Mnogo faktora igra ulogu. Sve zavisi od načina na koji se pristupa oporavku, ozbiljnosti povrede, ali i psihičkog stanja samog sportiste. Ono što mi kao javnost često zanemarujemo jeste koliko povreda može utjecati na čovjeka i njegovu psihu.

Kada sam operisao koljeno, shvatio sam koliko je teško nekome ko je navikao svakodnevno trenirati i raditi s velikim opterećenjima odjednom doći u situaciju da vježbe izvodi samo s vlastitom težinom. Zaboravite na tegove, šipke i kilograme koji su do jučer bili sastavni dio vaše svakodnevice, a već narednog dana radite obične čučnjeve uz stolicu. Hodate na štakama i ne možete samostalno otići ni do toaleta. Takve situacije ostavljaju ozbiljne posljedice na psihičko stanje čovjeka.

Zato je jednako važno pravilno raditi na fizičkom i psihološkom oporavku. Potrebno je unaprijediti ishranu, prilagoditi suplementaciju, uspostaviti odgovarajuće protokole oporavka i ne vraćati se prerano aktivnostima za koje organizam još nije spreman. Obavezno je i redovno ponovno testiranje kako bi se pratio napredak i utvrdilo je li sportista spreman za narednu fazu. Drugim riječima, fizički i psihološki oporavak moraju teći paralelno. Imamo mnogo primjera igrača koji se nikada nisu uspjeli vratiti na teren ili su nakon povratka počeli sumnjati u sebe. Plaše se ulaska u duele, izbjegavaju određene situacije, a neki su mi govorili da u glavi tačno znaju šta trebaju uraditi, ali da ih noge jednostavno ne slušaju.

Važnu ulogu ima i povezanost različitih sistema u organizmu, uključujući komunikaciju između mozga i crijeva, poznatu kao osovina mozak–crijeva (gut-brain axis). Sve to pokazuje da tijelo moramo posmatrati kao cjelinu i da ne možemo odvajati fizičko od psihičkog zdravlja. Sportistima moramo dati dovoljno prostora i vremena da se mentalno oporave. Ne treba zaboraviti ni pritisak kojem su izloženi, posebno kroz medije i društvene mreže. Čim se dogodi jedna greška, slijede negativni komentari i kritike. To su mladi ljudi koji se još uvijek razvijaju, grade karijere i privatne živote. Neki nemaju ni porodice, a često su zbog profesionalnih obaveza odvojeni od svojih najbližih. Sve to stvara dodatni pritisak i stres koji se ne smiju zanemariti u procesu povratka na teren", naglasio je Nuhić.

Ljudske granice

Gust raspored utakmica, brojna putovanja i sve veći fizički zahtjevi stavljaju profesionalne fudbalere pred ozbiljne izazove. Sve češće se govori o nedostatku vremena za odmor i oporavak, a takav ritam može ostaviti posljedice i na zdravlje igrača nakon završetka karijere. Nuhić smatra da je opterećenje postalo preveliko te da se fudbalerima mora osigurati više vremena za oporavak.

"Slažem se da je trenutni sistem takmičenja i rada s fudbalerima postao pretjerano zahtjevan. Imali smo Svjetsko prvenstvo koje je, zajedno s pripremama, trajalo skoro dva mjeseca. Prije toga igrači su imali pauzu od svega sedam do deset dana, zatim su se priključili reprezentacijama i nastavili s utakmicama, da bi nakon završetka prvenstva dobili još desetak dana odmora prije povratka klupskim obavezama.

Kada sve saberemo, tokom cijele godine nisu imali ni 10 do 20 dana pravog odmora. Čak i u tom periodu morali su održavati određeni nivo fizičke aktivnosti kako ne bi došlo do atrofije mišića i gubitka forme. Tu su, naravno, i brojna putovanja, sve veća učestalost takmičenja i konstantni fizički napori. Sve je to nama kao publici zanimljivo za gledati, ali moramo uzeti u obzir i samog sportistu, odnosno cijenu koju njegovo tijelo plaća.

Naš cilj je da sportista, kada jednog dana završi karijeru, može reći da je dao maksimum, ali i da iz profesionalnog sporta izađe bez ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Veliki broj fudbalera, ali i košarkaša, nakon završetka karijere suočava se s različitim zdravstvenim problemima. Često pokušavaju nastaviti živjeti i trenirati istim intenzitetom kao tokom profesionalne karijere, ali njihovo tijelo više ne može pratiti takav ritam.

David Beckham je, naprimjer, govorio o tome kako je nakon završetka karijere prestao trenirati i osjetio da mu se tijelo počinje gasiti, zbog čega je ponovo uveo treninge u svoju svakodnevicu. Tu postoje i određeni psihološki aspekti s kojima se čovjek mora suočiti. Ipak, nema sumnje da je današnji ritam takmičenja previsok. Mislim da će intenzitet u budućnosti biti još veći i da se nešto mora promijeniti. To se može učiniti kroz bolju brigu o fizičkom stanju sportista, ali i kroz veća prava samih igrača, odnosno osiguravanje više vremena za oporavak. Trenutno je taj period zaista prekratak", poručio je ovaj ljekar rodom iz Konjica.

Sve duže karijere vrhunskih sportista pokazuju da je moguće zadržati visok takmičarski nivo i u poznim igračkim godinama. Ipak, za to su neophodni kontinuiran rad na fizičkoj spremi, pravilna ishrana, oporavak i prilagođavanje treninga mogućnostima organizma. Kao pozitivne primjere Nuhić je izdvojio Edina Džeku, Cristiana Ronalda i Novaka Đokovića.

"Prije svega, kapa dolje našem Edinu Džeki, koji je jedan od najboljih primjera kako sportista treba raditi na sebi. S druge strane, važno je da mladi igrači, kada ulaze u profesionalni fudbal, shvate koliko je bitno slušati vlastito tijelo i ne oslanjati se isključivo na genetiku. Mali broj sportista ima izuzetno povoljnu genetsku predispoziciju koja ih štiti od povreda.

Ako pogledate Neymara, jednog od najvećih fudbalskih talenata ikada, vidjet ćete koliko su povrede utjecale na njegovu karijeru. Možda je mogao postati najbolji fudbaler svih vremena. S druge strane, imate Cristiana Ronalda, koji je svjestan da se na genetiku ne može oslanjati u potpunosti i koji konstantno radi na oporavku, prilagođava treninge i način na koji pristupa utakmicama.

Slične primjere imamo i u drugim sportovima. Novak Đoković, LeBron James i Tom Brady sportisti su koji su godinama posvećivali veliku pažnju svom zdravstvenom stanju i fizičkoj spremnosti. Upravo im je takav pristup omogućio da produže karijere i zadrže visok nivo performansi. Važno je i da nakon završetka profesionalne karijere ne nose sa sobom ozbiljne zdravstvene posljedice. Smatram da se vrhunac fizičkih i sportskih sposobnosti može značajno prolongirati, odnosno da ozbiljan takmičarski nivo može trajati mnogo duže nego što se ranije smatralo. Džeko, Luka Modrić, Cristiano Ronaldo i Zlatan Ibrahimović odlični su primjeri za to.

Ipak, treba razlikovati genetske predispozicije i životne navike. Imate, naprimjer, Edena Hazarda, koji se oprostio od profesionalnog fudbala već u 32. godini. I sam je priznao da njegove prehrambene i životne navike nisu uvijek bile na nivou profesionalnog sportiste te da je tokom sezone znao dobiti pet ili šest kilograma. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je svaki trening veliki stres za organizam. Ako se tome dodaju neadekvatna ishrana, nedovoljna fizička priprema i nagle promjene u opterećenju, tijelo se može naći pod velikim pritiskom, što vremenom može dovesti do ozbiljnih problema.

Zato je moja preporuka svakom sportisti da ništa ne prepušta slučaju, nego da radi sve što je u njegovoj moći kako bi sačuvao svoje tijelo. Ishrana je gorivo, baš kao što je gorivo za automobil. Važno je šta sipate u svoj automobil i koliko često ga vodite na servis. Na sličan način mi kroz naše protokole kontinuirano radimo testiranja kako bismo imali konkretne podatke o tome gdje se sportista nalazi i kakve rezultate ostvaruje. Nakon nekoliko mjeseci ponavljamo određena testiranja, pratimo promjene i prilagođavamo procese. Na taj način sportista ima kontinuiranu podršku, a mi možemo optimizirati segmente koji se u mnogim slučajevima ne prate ili ne testiraju dovoljno", zaključio je Nuhić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.