Edvard Grieg

U novom izdanju emisije Art of Sound (emituje se svakoga petka u 20h) slušamo kompozitora koji je bio jednim od iznimno značajnih predstavnika muzičkog romantizma, i umjetnik koji je svoj stil izgradio pod uticajem neobično lijepog folklora i tradicijske muzike svoje zemlje.

Njegovo ime je Edvard Grieg (1843-1907), a njegova zemlja i beskrajna inspiracija - Norveška.

Grieg je bio pijanista i kompozitor, a njegova djela pravim malim lirskim draguljima nacionalno-romantičarskog muzičkog izraza. Neki su ga zvali i Chopinom Sjevera, zbog naročitih klavirskih minijatura, jednostavnih ali veoma privlačnih komada koji su ostali i danas neizbježnim dijelom pijanističkih repertoara. Edvard Grieg je komponovao, međutim, i simfonije, sonate, kamerna djela i djela za orkestar, te solo pjesme, u kojima se takođe oslikava umjetnikova osobena poetična duša.

No, možda od najznamenitijeg iz Griegova opusa izdvaja se muzika za dramu Peer Gynt, Henrik Ibsena, napisanu 1867 godine i baziranu na istoimenoj norveškoj bajci koja pripovijeda o jednom odvažnom lovcu i njegovim podvizima (Per Gynt je, naime, spasio tri djevojke od trolova i ubio veliku trolsku neman). Ibsen je vjerovao da je legenda o Per Gyntu zasnovana na činjenicama, a Grieg joj je dao i zvučnu pozadinu 1875 godine. Originalni muzički predložak sadrži 26 stavaka, ali je 1888 i 1891 godine Grieg sam izdvojio njih osam da bi od njih formirao dvije četverostavačne suite, Op.46 i Op.55, koje su postale veoma poznatima u popularnoj kulturi.

S druge strane, Edvard Grieg, kao pijanista i svojevrsni poeta klavira, drugo svoje znamenito djelo napisao je upravo za ovaj instrument. U pitanju je Koncert u a-molu Op.16 (1868), jedan od najvažnijih njegovih ranih radova, često uspoređivanih sa klavirskim koncertom Robert Schumanna, obzirom, između ostalog, i na isti tonalitet u kojem je komponovan.

Ovoga puta, u emisiji Art of Sound, slušamo Peer Gynt Suite No. 1, Op.46 i No. 2, Op.55, te Koncert za klavir i orkestar u a-molu, Op.16.