Može li gasovod Nabucco uvesti Tursku u EU?

Turska je obilježila tužnu 50. godišnjicu "kucanja na vrata" Evrope, mada neki entuzijasti vjeruju da će sporazum EU o gasovodu Nabuko ubrzati napore Ankare da uđe blok.

Turska, euroazijska zemlja od 74 miliona ljudi, podnijela je 31. jula 1959. godine prvu aplikaciju za članstvo u bloku, odnosno tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici, koja je tada brojala šest članova, podsjeća „EU Observer“.

Tog dana turski premijer Adnan Menderes podnio je prvu partnersku aplikaciju za učlanjenje u ekonomski blok, koji je osnovan dvije godine ranije, a u čiji sastav su ulazile Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Holandija.

Ankara je podnijela zahtjev prije nekih drugih zemalja, koje su sada evropske sile kao što su Britanija i Španija.

Ali cijeli proces krenuo je "mrtvačkim tempom", što je izazvalo sumnje oko konačne svrhe uzajamnog partnerstva i kontakata Turske i Evrope.

Evropska ekonomska zajednica prvo je odbila zahtjev, zatim 1963. godine dvije strane usvojile su ugovor o pridruživanju u kome se pominje mogućnost članstva za Tursku.

Međutim, bilo je potrebno skoro 40 godina da Ankara dobije formalni status kandidata i još šest godina da pokrene zvanične pregovore za članstvo 2005. godine.

"Naša zemlja više nema tolerancije da gubi vrijeme“, rekao je je glavni turski pregovarač za članstvo u EU Egemen Bagis u saopštenju povodom godišnjice koje se, kako je rekao, zemlja sjeća, ističući da to nije povod za slavlje.

On je ipak izrazio riješenost zemlje da ne odustane.

"Moramo da naučimo lekcije prošlosti, preuzmemo odgovornost i postignemo punopravno članstvo što je prije moguće", rekao je Bagis.



Nakon četiri godine pristupnih pregovora, Turska je otvorila 11 od 35 poglavlja različih oblasti djelovanja koje je u pravnom smislu potrebno uskladiti sa propisima EU prije svakog članstva.

Cijeli proces je usporen zbog situacije oko ostrva Kipar, a sve zemlje članice moraju dati formalno odobrenje za postignuti napredak pojedine zemlje.

Spor dvije zemlje traje od turske invazije na ostrvo 1974. godine, pet dana nakon puča Grka za pripajanje Grčkoj. Turska vojska zauzela je sjeverni dio ostrva i Turska je jedina zemlja koja je priznala državu kiparskih Turaka.

EU odlučila je 2006. godine da blokira osam pregovaračkih oblasti zbog neuspjeha Ankare da ispuni svoje obaveze u vezi sa Kiprom, posebno tursko odbijanje pristupa kiparskim brodovima i avionima turskim lukama i vazdušnom prostoru.

Nikozija je nedavno odbila da da zeleno svjetlo za zatvaranje energetskog poglavlja zbog poteza Ankare usmjerenih protiv napora Kipra da eksploatiše energetske izvore kod južnih obala ostrva.

Ono što je ironično je da se Turska smatra ključnim igračem uz budućoj energetskoj saradnji koja bi mogla umanjiti zavisnost bloka od Rusije.

U julu je potpisan međuvladin sporazum između Turske, Rumunije, Bugarske, Mađarske i Austrije o gradnji gasovoda Nabucco.

Ovaj projekat, koji podržavaju i EU i SAD, treba da poveća resurse gasa i puteve isporuke Evropi od Erzuruma u Turskoj do Baumgartena u Austriji.

Iako se ovo vidi kao šansa za brži ulazak Ankare u blok turski zvaničnici nisu optimisti.

"EU intenzivno trguje sa mnogim zemljama, ali blok nijednoj od tih zemalja ne daje nadu za članstvo. Mislim da je pogrešno direktno povezivati Nabucco i EU", rekao je Emre Iseri, profesor na Univerzitetu Kadir Has, a piše turski dnevnik „Zaman“.

srna/radiosarajevo.ba