Istočnoj Evropi prijeti energetska kriza

Izgledi za opskrbu primarnom, toplotnom i električnom energijom upitni su za istočnu Evropu i centralnu Aziju, uprkos tome što su Rusija i centralna Azija trenutno u ulogama glavnih energetskih dobavljača istočne i zapadne Evrope, ocijenila je u izvještaju Svjetska banka.

Uprkos postojećoj bazi resursa, cijela regija će se suočiti s energetskim škripcem, osim ako se ne uloži više od 3.000 milijardi dolara tokom sljedećih 20 godina, prema izvještaju Svjetske banke "Energetski izgledi u istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu", objavljenom u četvrtak, koje prenosi Hina.

"Očekuje se da će se potražnja za primarnom energijom u Evropi i centralnoj Aziji povećati za 50 posto do 2030.", rekao je Peter Thomson, direktor za održivi razvoj Svjetske banke, dodajući kako bi potražnja za električnom energijom mogla rasti do 90 posto.

Prije sadašnje globalne finansijske krize u 2008., nekoliko zemalja u regiji počelo je doživljavati teškoće s energetskim zalihama, kazao je Thomson.

Finansijska kriza usporila je potražnju za energijom, te stvorila prostor koji omogućuje zemljama da poduzmu mjere za ublažavanje utjecaja predviđene energetske krize.

Taj će "prozor" postojati samo pet-šest godina. Potrebne su mjere ublažavanja i ponude i potražnje, a bez promjene u ponašanju regija bi se kao cjelina mogla suočiti s energetskim škripcem - pretvarajući se od izvoznika energije u uvoznika do 2030., ističe se, među ostalim, u izvještaju Svjetske banke.

radiosarajevo.ba