Koliko je toga neotkriveno? Otkrili su je u carstvu mraka, 1000 metara ispod Antarktike

Na dubini ispod hiljadu metara, ispod gotovo smrznute vode Antarktičkog poluotoka, snimljene su lignje, a svaka je bila čudnija od prethodne. Životinje su zabilježene tokom ekspedicije Minderoo-UWA Deep-Sea Research Centera i Inkfisha između decembra 2024. i januara 2025.
Daljinski upravljano vozilo zabilježilo je vrstu glavonožaca poznatu kao Moratoothopsis longimana, sablasnu bijelu lignju s dugim, elegantnim pipcima. Dijeleći isječak na Instagramu, stručnjaci su napisali:
"Ne zna se mnogo o ovoj dubokomorskoj vrsti, ali njezino ime upućuje na njezine neobično duge krakove. Ona je vrlo vjerojatno lovac u srednjim dubinama. Svakako, ovo je rijetko opažanje", piše IFL Science.

Bez podrške Hordi zla: Sarajevo spremno za slavlje na Pecari, samo čudo ga može ostaviti bez trofeja
Otprilike na istoj dubini naišli su na Slosarczykovia circumantarctica. Ovaj glavonožac ima prozirno tkivo koje nudi jasan pogled na njegove unutarnje organe, uključujući probavni trakt. Ima velike oči, savršene za navigaciju mrklim dubinama okeana gdje sunčeva svjetlost nikad ne dopire.
Opisano kao "najveće iznenađenje" putovanja, tim je također dokumentirao Alluroteuthis antarcticus na dubini od 1500 metara. "Ovo je ludo", čuje se istraživač u jednom trenutku, "Nismo bili pripremljeni na ovo." Jedna upečatljiva grimiznocrvena jedinka čak je viđena kako u svojim pipcima steže uhvaćeni plijen – vjerovatno plašt druge lignje, možda čak i jedne svoje vrste.
Antarktik je dom nizu glavonožaca: od vrlo malog Brachioteuthisa od 15 centimetara do vrlo velikog Mesonychoteuthisa od četiri metra. Divovska antarktička hobotnica također vreba po hladnim vodama koje okružuju kontinent.
Mnogi od ovih glavonožaca razvili su jedinstvene fiziološke osobine kako bi preživjeli u hladnim vodama u Južnom okeanu. Na primjer, divovska antarktička hobotnica ima posebnu plavu krv koja pomaže u opskrbi tkiva kisikom na temperaturama ispod nule.
Dok su deseci vrsta lignji u Južnom okeanu poznati znanosti, mnogo njih će vjerojatno ostati neotkriveni, izmičući svakom ljudskom pokušaju da ih snime. Osim glavonožaca, ukupna bioraznolikost Južnog okeana još uvijek nije u potpunosti otkrivena. Njegova surova klima i udaljenost dugo su ometali znanstvena istraživanja, iako nedavni napredak tehnologije proširuje naše znanje.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.