Roditelji, pažnja! / Pitali smo: Kako zaštititi djecu od pedofila na internetu

24. 07. 2018. u 07:32:00 Jasmina Ćebo

Shares: 0

Građani su na društvenoj mreži Facebook nedavno razotkrili još jednog pedofila iz Brčkog. U klopku lažnog profila 13-godišnje djevojčice iza koje stoji tim srbijanske neprofitne organizacije “Borba protiv pedofilije”, upao je S. T., bravar iz Brčkog.

Iz ove organizacije su za Radiosarajevo.ba kazali kako postoji veliki broj predatora koje su razotkrili, a ono što vidimo od objava je "vrh ledenog brijega". 

Kada smo ih upitali kako i koliko policija djeluje na njihove aktivnosti, rekli su nam kako reakcije nadležnih organa zavise od države, ali da ne izostaje nigdje.

"Postoji formalni i neformalni vid saradnje sa nadležnim instancama. Toliko vam možemo reći o tome. Naravno, razumjet ćete. Osjetljivost operativnog rada je vrlo visoka", odgovorio je kratko tim srbijanske neprofitne organizacije Borba protiv pedofilije

Eksploatacija djece u svrhu dječije pornografije, kao globalna kriminalna aktivnost, najviše se prakticira i širi posredstvom interneta, te predstavlja jedan od raširenijih oblika seksualnog zlostavljanja djece i maloljetnika u savremenom društvu.

Ajla Omerbegović: Zaštitite svoju djecu od pornografije

Domaća, nevladina i neprofitna organizacija MFS-EMMAUS od 2010. godine rukovodi web portalom www.sigurnodijete.ba sa podstranicama za djecu, tinejdžere i roditelje, gdje ove ciljne skupine mogu naći informacije o sigurnom korištenju interneta, mobitela, video igara, i mogućnostima sprečavanja njihove zloupotrebe.

Tim povodom razgovarali smo s projekt asistenticom Ajlom Omerbegović koja na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba govori da je naša zemlja jedna od rijetkih država u Evropi koja nema registar pedofila.

Zanimalo nas je na koji način se pedofili mogu prepoznati, te šta savjetovati roditeljima i djeci kao mjeru opreza? 

"Ne postoji 'univerzalan' metod prepoznavanja pedofila, međutim, statistika nalaže da je velika većina pedofila muškog spola, a nerijetko su oni djetetu najbliži – očevi, ujaci, stričevi, braća, komšije i slično. Kao glavnu mjeru opreza, mislim da možemo navesti pažljivo posmatranje djeteta, kao i njegovog društva i osoba koje ga okružuju, kako djece tako i odraslih", pojašnjava Omerbegović. 

Na društvene mreže uključuju se djeca već u osnovnoj školi. Pitali smo i koje opasnosti nosi Facebook, kao najmasovnija društvena mreža.

"Društvene mreže su danas najzastupljeniji metod komunikacije u svijetu. Dijeljenje sadržaja, vijesti, chat, pa i nemali broj poslovnih sastanaka se odvija putem Facebooka. Međutim, najveći problem društvene mreže poput Facebooka je taj nedostatak privatnosti, nepažnja pri objavljivanju informacija (označavanje na određenim lokacijama u datom trenutku, objavljivanje fotografija gdje se vidi lokacija kuće/stana, objavljivanje fotografija maloljetne djece bez prethodnog podešavanja postavki privatnosti, i sl). Danas šira javnost ne shvata da virtuelno nasilje, odnosno ono koje se odvija putem interneta, nosi iste, ako ne i veće, posljedice kao i ono u 'stvarnom' životu", kaže naša sagovornica. 

 Ajla Omerbegović - undefinedAjla Omerbegović, projekt asistentica MFS-EMMAUS-a

Omerbegović ističe da neke od najvažnijih savjeta za zaštitu djece na internetu mogu se pronaći na web stranci www.sigurnodijete.ba, koja je ujedno i Nacionalni SOS hotline za prijavu neprimjerenog sadržaja online.

Tu se mogu naći savjeti kako spriječiti, kako prepoznati nasilje na internetu, kako reagirati u tom slučaju, kako i kome prijaviti taj slučaj. Na ovoj stranici navedena tematika je obrađena na tri podstranice - za djecu, tinejdžere i roditelje, gdje je jezik prilagođen dobnoj skupini za koju je ta podstranica namijenjena, kao i savjeti koji su ponuđeni.

"Također, jedna od najbitnijih stavki za napomenuti jeste da se Facebook-ove sigurnosne postavke, odnosno postavke privatnosti mijenjaju, odnosno dorađuju, u prosjeku svakih 3-6 mjeseci, te je izuzetno bitno ići ukorak s njima, te prilagođavati i dodatno zaštiti svoj/djetetov profil u skladu sa novim izmjenama", govori ona.

Na pitanje koliko je važno o tome pričati, kako u kući, tako i u školi, jer su društvene mreže relativno nove, a s druge strane, nismo svjesni opasnosti za djecu kada se prerano uključe u njih, Omerbegović odgovara:

"Izuzetno je bitno stvoriti povjerenje u odnosu dijete-roditelj, kada su u pitanju društvene mreže, te korištenje interneta generalno. Jedna od najvećih grešaka koje roditelji prave jeste ta da se internet djeci predstavlja kao nešto vrlo negativno. Roditelji često zaborave da eventualna striktna zabrana može prouzrokovati suprotno te povećati interes kod djece i učiniti internet još atraktivnijim", mišljenja je.

Smatra kako je internet izuzetno korisno sredstvo u svim oblastima - od komunikacije, interakcije, zabave do edukacije, a sve što je potrebno jeste dijete naučiti kako da se njime služi ispravno.

"Najbitnije je dijete naučiti da na internetu vrijede ista pravila kao i u stvarnom životu, ne trebaju odgovarati nepoznatim osobama, ne trebaju dijeliti svoju privatnost ni sa kim, ne trebaju biti nepristojni, ne trebaju vrijeđati i omalovažavati druge, te finalno, trebaju uvijek znati da se roditelju (ili drugoj odrasloj osobi od povjerenja, učitelju, pedagogu, nastavniku, i sl) mogu povjeriti. Također je bitno da znaju gdje i kome prijaviti ukoliko dođe do slučaja nasilja na internetu, te kada", ističe ona.

Na kraju razgovora zanimalo nas je i da li postoje neki pokazatelji kod djece da se može prepoznati da su žrtve nasilja. Kako se uopće kao roditelj suočiti s takvom činjenicom?

"Neki od glavnih indikatora da je dijete žrtva seksualnog nasilja putem interneta su sljedeći: Dijete postaje tužno, ljuto ili uznemireno nakon upotrebe mobitela ili interneta, izbjegava razgovarati o tome kako koristi kompjuter ili mobitel, povlači se od porodice, prijatelja, poznanika... izbjegava grupne aktivnosti, pokazuje promjene raspoloženja, ponašanja ili apetita, strahuje od fizičkog kontakta, ima defanzivan govor tijela, pokrivanje i skrivanje u pokušaju da budu 'nevidljivo' odnosno neupadljivo, nerijetko, seksualno zlostavljano dijete crta crteže s istaknutim seksualnim detaljima, pokazuje neuobičajen interes za svoju ili tuđu seksualnost", pojašnjava nam.

Što se tiče odnosa roditelja prema djetetu ukoliko dođe do ove situacije, dijete treba da osjeti da je sigurno, da je shvaćeno i da niko ne krivi njega za ono što se desilo.

"Zbog toga je izuzetno bitno stvoriti odnos međusobnog povjerenja, ali uspostaviti i nenametljivu kontrolu djeteta pri pristupanju internetu", navodi Ajla Omerbegović, projekt asistentica Međunarodnog foruma solidarnosti (MFS-EMMAUS).

Na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba preporučuje, kako za roditelje, tako i za djecu i tinejdžere, posjetu stranici Sigurno dijete , kako bi naučili o prevenciji, reagiranju, prijavljivanju te postupanjem u slučaju nasilja nad djecom putem interneta.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA