Neobična imena u BiH: Zarije, Elsa, Tallija, Nisrin...

J. Ć.
Neobična imena u BiH: Zarije, Elsa, Tallija, Nisrin...
0 / U matičnu knjigu rođenih za 2018. godinu upisano 1.635 novorođenčadi
Iščekivanje prinove je zasigurno najveća sreća, a davanje imena djetetu je prava slatka muka roditelja.

Neki ostaju vjerni tradiciji, drugi se odlučuju za moderno ime, dok se neki roditelji odlučuju kćerci ili sinu dati potpuno neobično ime.

Neka od tih imena su, naprimjer, Isah, Zarije, Elsa, Tallija, Nisrin, Kian, Kijan, Juli i Ajas, dok su najzastupljenija Uma, Benjamin, Emina, Ajša, Džan i Hamza, saznajemo iz Općine Stari Grad u Sarajevu.

Neobična imena upisana u matičnu knjigu rođenih Općine Centar u posljednje vrijeme su: Nora, Mona, Noela, Ezra, Tia, lily, Khan, Neo i Nidal. Najčešća imena upisana u matičnu knjigu rođenih Općine Centar Sarajevo u posljednje vrijeme su: Davud, Hamza, Rejjan, Alejna, Ajna, Ajša, Esma, Uma, Una, Merjem, Asja, Sara, Sarah, Džan, Isak, Mak, Ali, Aylin, Iman, Ahmed, Emina, Amina, Luka.

Roditelji u Bosni i Hercegovini djeci nerijetko daju imena po likovima iz serija, filmova, ali i po poznatim fudbalerima i ostalim uspješnim ljudima.

"Tendencija davanja neobičnih imena je u opadanju. Ranijih godina se dešavalo da roditelji daju djeci imena junaka crtanih filmova, aktuelnih serija (Tarzan, Smoki, Snjeguljica, Šeherzada...) ali taj trend je u opadanju. Od muških imena trenutno su aktuelna Daris, Danin, Emin, Arman, Anur, Mak i drugi, a od ženskih Zara, Zana, Uma, Amna, Edita, Leina, Ajša...“, govore nam iz Općine Novo Sarajevo.

Rođene četiri djevojčice i dva dječaka - undefinedFoto: Arhiv

Kada je u pitanju Republika Srpska, iz matičnog ureda Općine Foča su nam rekli kako se djevojčicama daju modrenija imena (Elena, Isidora, Helena, Nikolina i Marijana), dok se dječacima u posljednje vrijeme daju starinska, a najčešća imana su Luka i Marko.

Kako smo ranije pisali, citiranim odredbama propisano je:

"Ako roditeljii ne postignu sporazum o imenu djeteta, odnosno ako u zakonom određenom roku (30 dana od dana rođenja djeteta) nisu odredili ime djetetu, odnosno, ako su odredili pogrdno ime, ime koje vrijeđa moral, ili ime koje je u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine, onda matičar, u roku od 15 dana, o tome obavještava nadležni organ starateljstva - Centar za socijalni rad, dostavljajući im obavijest i zapisnik sa podacima o rođenju djeteta, radi određivanja ličnog imena djetetu.

Nadležni organ starateljstva, nadalje, dužan je, u roku od 15 dana, radi zaštite prava i interesa djeteta, donijeti rješenje kojim se djetetu određuje lično ime.

U praksi se, eventualno, dešava da roditelji ne odrede djetetu lično ime u Zakonom predviđenom roku, ali su vrlo rijetke situacije da su roditelji odredili lično ime koje bi se moglo pojaviti kao smetnja djeci u daljem životu (npr. određivanje više imena, ili više prezimena djetetu, određivanje imena koja se, u tehničkom smislu, teže pišu i izgovaraju i sl.).

Zakonom o ličnom imenu FBiH jasno je propisana procedura i način određivanja ličnog imena i istim nije predviđena mogućnost odbijanja upisa ličnog imena.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije