Zanimljive diskusije na 'Docucorneru'

Docu.corner je zanimljivo mjesto na Festivalskom trgu gdje svakog popodneva u 17,00 gledatelji selekcije dokumentarnih filmova, među kojima su aktivisti i aktivistkinje Inicijative mladih  za ljudska prava iz Srbije, Bosne i Hercegovinei i Hrvatske, razgovaraju sa redateljima dokumentaraca iz Regije.

U diskusiji povodom filma 'Magnet' Namika Kabila, pokrenuta su pitanja kolektivnog identiteta, nasilja i paralela između sličnih događaja kojima se film bavi (korida i vašar) u Srbiji i BiH. Reditelj je je istakao svoj stav da je raspadom nekadašnje Jugoslavije, jedan sistem otišao, a drugi još nije došao na njegovo mjesto. U tako nastalom vakuumu između dva sistema nestao je i kolektivni identitet i zajedništvo koje je ranije postojalo u određenoj mjeri. Nestao je osjećaj da ste kao pojedinac ili pojedinka dio nečega. Taj nedostatak identiteta se nalazi  u pozadini potrebe ljudi, junaka filma, da budu na događaju opisanom u filmu Magnet. Ujedno, to jeste i jedan od najjačih magneta koji vuče ljude u Čevljanoviće nadomak Sarajeva.

U predavanju historičara Nihada Kreševljakovića na temu “Sarajevo kroz vijekove” takođe se razgovaralo o pitanju identiteta u kontekstu BiH i njenih građana i građanki. Bosanski identitet ima hibridni momenat, kako je na diskusiji nazvan, i taj hibridni momenat je veliki potencijal. Teorije čistoće identiteta su donijele mnogo zla ljudima u prošlosti, pa je hibridnost identiteta nešto čime se u Bosni treba ponositi.

Gosti na DocuCorneru bio je i Nedžad Begović, autor dokumentarca 'Mobitel'. U diskusiji o filmu bilo je riječi o pristupačnosti mobilnih telefona i o tome kako danas svako može da stvara filmove na taj način. Pokrenula su se i  pitanja prava na privatnost i ugroženosti privatnosti u dobu novih tehnologija.

Saša Ban, autor hrvatskog filma 'Zemlji  znanja' bavio  finansiranjem obrazovanja i besplatnog školstva koja se tiče gotovo svih mladih ljudi u regiji.
   
Mila Turajlić iz Srbije, autorica filma 'Cinema Komunisto' koji je izazvao veliko interesovanje širom regiona, kaže da je u Srbiji kultura posmatrana kao nužno zlo i da je država potpuno nezainteresovana za nju. Jedan od zaključaka bio je i da je film Cinema Komunisto pokrenuo dijalog među generacijama, što je dobro zbog određenih pitanja iz prošlosti.

Diskusija sa Šekijem Radončićem, autorom filma 'Heroj našeg doba'  vodila se o slobodi govora i štampe, i time šta je on lično trpio zbog svog filma. Autor, privođen zbog svog istraživanja, kaže da je "udarivši" na jednog heroja, on u stvari udario na cijelo bratstvo i dio sistema umiješanog u ratni zločin. S obzirom da se Šeki Radončić bavi novinarstvom, diskusija je često dolazila do odgovornosti novinara i novinarske profesije. Autor je rekao da kao novinar poštuje „sveto pravilo“ da u sve sumnja,  a najviše u heroje.
 
Autor filma 'Moj prijatelj Mančester Junajted' je bugarski redatelj Stefan Valdobrev. I ovaj film pokreće pitanje identiteta u post tranzicijskim društvima. Valdobrev je rekao da je njegova namjera bila da se publika smije sa njegovim junakom, a ne da se smije njemu, ili da mu se ruga. "Najveći problem je prizati sebi ko ste, i ko želite da budete. Ja sam glumac, i ja mogu da razumijem tog čoveka", rekao je autor. Autor je dao odgovor i na pitanje njegovog odnosa prema nekadašnjem režimu. On je rekao da je tada živio kao u "zlatnom  kavezu", nedostajala mu je sloboda. "Između tih vremena i ovih, glasam za ova, ali uvijek ima nostalgije", zaključio je diskusiju.