Prahistorija i antika (1000.godina p.n.e. – VI stoljeće)
Prostor zeničke doline naseljen je, po trenutnim spoznajama nauke, u bronzano doba. Najstariji, naučno ispitan lokalitet je Kopilo, koje je akademik Borivoje Čović istražio 1975. godine.
Osim Kopila, u okolici grada se nalaze još neki, značajni prahistorijski lokaliteti u selima Gradišće (Mrtvačka glava, Negraja), Donja Gračanica (Hum i Birac), Orahovica i drugi, prenosi Zenicablog.
Antički period obilježen je sukobima domaćih Desitijata (ilirskog plemena koje je živjelo na ovom prostoru) sa rimskim okupacionim snagama, a kasnije i rimskom upravom, sve do dolaska Avara i Slavena (VI-VII stoljeće).
Danas, ostatke antičkih naselja i komunikacija nalazimo u selima: Tišini, Putovićima, Podbriježju, Drivuši i drugim lokalitetima. Lokalitet bazilike na Bilmišću do danas nije ponovo lokaliziran (arheološka ispitivanja rađena 1891.). Također, pretpostavke o postojanju naselja Bistua Nuova u Zenici, do danas nisu naučno potvrđena.
Srednji vijek i osmanska uprava (VI stoljeće – 1878)
U srednjem vijeku, zeničko područje je bilo jedan od centara srednjovjekovne bosanske države. U selu Janjići (nedaleko od grada), neko vrijeme je bilo i sjedište crkve bosanske. Godine 1203. na Bilinom polju, ban Kulin se odrekao “krivoga nauka” spasivši tako za izvjesno vrijeme zemlju Bosnu od ugarske vojne intervencije.
Samo ime Zenica, pominje se u dubrovačkom trgovačkom dokumentu 20. marta 1436. pa se taj dan slavi i kao Dan grada Zenice. U neposrednoj blizini grada nalazi se i srednjovjekovna utvrda-grad Vranduk.
Dolaskom osmanlija, Zenica gubi na značaju, jer je ostala izvan glavnih komunikacija. Formira se nahija Brod,a kasnije i Vrandučka kapetanija. Zenica je kasaba sa nekoliko hiljada stanovnika. Izgrađeno je nekoliko džamija i mdresa. Pred kraj osmanske uprave Zenicu naseljavaju u Jevreji.
Austro-ugarska uprava, Kraljevina Jugoslavija, NDH (1878-1945)
Dolaskom Austro-ugarske vlast, Zenica dobija na značenju. Posebno se razvija komunikacijska infrastruktura i privreda. Izgrađena je željeznička pruga Brod-Sarajevo (kroz Zenicu), Pozorište, Željezara (1892.), prva tvornica papira u BiH (1885.), Kazneno-popravni zavod (1892.), tri kršćanske bogomolje, sinagoga, a i mnogi stambeni objekti.
Razvija se i rudarstvo, otvoreno je prvo rudarsko okno Barbara 1891. godine. U toku 1918-1941, u Zenici dolazi do stagnacije na svim poljima društvenog razvoja.
