Žene Balkana: Mogu pisati o kriminalnim grupama, ali ne mogu biti direktorice

Čak 12 žena je u novoj vladi Albanije, koja broji ukupno 17 članova. Odluka je to albanskog premijera Edija Rame koji je, uz svoju Socijalističku partiju, izborio treći uzastopni mandat, a imenovanjem nove Vlade na najpozitivniji način skrenuo evropsku i svjetsku pažnju na svoju državu. Rama je, očito, vrlo svjestan da mu prethodi možda i ključna godina za početak pregovora o članstvu u Evropsku uniju i da mu za taj posao trebaju obrazovani ljudi, puni energije, dovoljno mladi da izdrže tempo i dovoljno iskusni da bi izlobirali više za svoju državu, što bi moglo biti primjer i za više žena na ključnim pozicijama diljem Balkanu, pa i u medijima.

Da je Rama učinio pravi potez kazuje i naklonost vodećih ljudi Evrope, pa se na Balkanu već može čuti da nije slučajno predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prije nekoliko dana svoju posjetu Zapadnom Balkanu započela posjetom upravo Albaniji, piše Portal-udar.net.

Predsjednica Von der Leyen jasno je poručila: „Dijelimo zajedničku budućnost“ između ostalog strateškim ulaganjem i „Dajući mogućnost mladima“. Uglavnom u Vladi Edija Rame, radit će žene koje su se školovale u Tirani, ali i u Velikoj Britaniji, u SAD-u, Italiji, pa su u Vladi doktorica bankarstva i finansija, žena koja je doktorirala ekonomiju i turizam na Univerzitetu Staffordhire, magistrice arhitekture i javne uprave…

Trending

Nastavak "Gladijatora" je sve što (ni)smo očekivali: Kako su nam Ridley Scott i ekipa zamazali oči

Albanija je tako kroz odluke svoga premijera još jednom postala primjer za političku, pragmatičnu akciju ostalim liderima ovog dijela svijeta u kojem u većini, tamo gdje se odlučuje, ima malo žena. U Vijeću ministara Bosne i Hercegovine su svega dvije žene, ministrice vanjskih poslova i civilnih, čime nije ispoštovana rodna kvota, jer je zakonska obaveza imati 40 posto žena u vlasti. Ništa bolje nisu prošle ni u zakonodavnoj vlasti, jer prema analizi „Politička participacija žena u BiH“ autorice Medine Mujić učešće žena u političkom odlučivanju opada i neposrednim glasanjem na Općim izborima 2018. godine , “ izabrano je 27 posto žena, odnosno 142 žene od ukupno 518 rezerviranih mjesta za sve nivoe zakonodavne vlasti”.

Kako u politici tako je i u bh. medijima. U državi čije stanovništvo, prema popisu provedenom u BiH 2013. godine, čine većinski žene (1.798.889 žene i 1.732.270 muškarci), na rukovodećim pozicijama u medijima žene su u manjini, iako ih je u ukupnom broju više nego muških kolega.

“Naša je procjena da je u medijima zaposleno više žena nego muškaraca. O tome ne postoji zvanična statistika – ovaj zaključak izvodimo na osnovu članstva u BH novinarima, gdje imamo više novinarki, urednica, blogerica, lektorica, foto -reporterki, slobodnih novinarki i drugih medijskih djelatnica. Prema našoj statistici imamo 55 posto žena u članstvu BH novinara. što je bio jedan od razloga da formiramo Mrežu novinarki u BiH početkom 2019.

Istraživanje koje su radili BH novinari početkom 2018. je pokazalo da se na 24 posto pozicija u medijima nalaze žene, što je manje od svjetskog prosjeka (30 posto), te da se žene koje rade u medijima u BiH suočavaju sa široko rasprostranjenom diskriminacijom i manjim plaćama u odnosu na muškarce.” kaže generalna sekretarka Udruženja BH Novinari Borka Rudić.

Posljednje dostupni podatci kazuju da je 2018. godine na direktorskim pozicijama bilo približno 75 posto muškaraca i približno 25 posto žena. U međuvremenu se situacija promijenila, barem kada je riječ o direktorima javnih RTV servisa. BHRT i Federalnu TV i dalje vode direktori, a na čelu Radio Televizije Republike Srpske odnedavno je direktorica. Promjena je bilo i u kantonalnim televizijama, pa sada RTV Unskosanskog Kantona, TV Kantona Sarajevo i RTV Bosanskopodrinjskog kantona Goražde vode direktorice, dok je na čelu RTV Tuzlanskog Kantona muškarac.

“U BiH su Zakon o ravnopravnosit spolova i Zakon o Zabrani diskriminacije usvojeni prije više od 15 godina. Ipak, žene se nalaze na trećini svih analiziranih pozicija glavnih i odgovornih urednika/urednica. Nešto je bolji rodni balans na menadžerskim i uredničkim pozicijama u radijskom sektoru gdje je 44,7 posto žena na pozicijama glavnih i odgovornih urednica i direktorica” iznosi sekretarka BH Novinara Borka Rudić.

Više o ovoj temi možete čitati OVDJE.