Zemlje regiona godišnje napusti i do 2.000 ljekara

Osim specijalista, koji nakon dugogodišnjeg rada odlaze u inostranstvo, zemlje zapadnog Balkana napušta sve veći broj mladih ljekara, neposredno nakon završetka studija. Socijalno statusno pitanje i položaj doktora medicine u zdravstvenima sistemima nije dobar, plate su male, a stručnjaci upozoravaju da će, ukoliko se nastavi sadašnji trend, zdravlje postati privilegija rijetkih, piše Anadolu Agency (AA).

Iako ne postoje tačni podaci o tome koliko je ljekara napustilo zdravstvene ustanove u regionu, ljekarske komore i istraživačke organizacije procjenjuju da Srbiju godišnje napusti 600 ljekara, Makedoniju 500, Bosnu i Hercegovinu 350, Albaniju 150, Crnu Goru 20. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, tu zemlju su u posljednje tri i po godine napustila 524 ljekara, dok je u istom periodu sa Kosova otišlo njih 400.

Ljekari iz zemalja regiona najčešće odlaze Njemačku, Austriju, Švedsku, Norvešku, Veliku Britaniju ili Sloveniju, gdje im se uz višestruko višu platu, nude i bolji uslovi rada.

U 2016. godini iz Bosne i Hercegovine je prema nezvaničnim podacima otišlo više od 350 doktora medicine, a taj se trend, ocjenjuju stručnjaci, nastavlja i ove godine. Završetak medicinskog fakulteta, učenje njemačkog ili nekog drugog stranog jezika postaje prioritet mladih iz ove struke.

Federaciju BiH koja broji oko 5.300 doktora medicine za deset mjeseci 2016. godine je napustilo oko 300 doktora medicine, istakao je Predsjednik Ljekarske komore FBiH prim. dr. Harun Drljević.

Drljević je za AA pojasnio da, osim doktora medicine, Federaciju BiH odmah po završetku fakulteta napuštaju i mladi, tek svršeni ljekari, pa je približan broj ljekara koji odlaze iz ovog bh. entiteta u inostranstvo oko 350.

"Migracija doktora medicine u ovim krajevima nije novi fenomen. Oni su odlazili i u ranijim vremenima. Ali ono što je novo su dvije činjenice: migracija poprima epidemijski karakter, jer nikada u ovolikom obimu nisu odlazili doktori ranije, i odlaze mladi doktori, tek svršeni, specijalizanti i mladi specijalisti – najpotentnije tkivo ljekarskog korpusa, demografski rečeno, podmladak. To je onaj dio koji za 10 – 15 godina, kad stručno stasa, treba da preuzme zdrastveni sistem u Federaciji", izjavio je predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH.

Ističe kako starije genaracije doktora ostaju u bh. zdravstenim sistemima i kako one neće moći u budućnosti adekvatno preuzeti rastuće potrebe u zdravstvenoj njezi.

"Stanovništvo BiH demografski evidentno stari, a starije stranovništvo, što je sasvim normalno, češće obolijeva od različitih patologija, pa tako ima mnogo veće potrebe za brojem i kvalitetom zdravstvene usluge. Mladi kadar odlazi, a stari kadar će u budućnosti biti još strariji i neće moći biološki udovoljiti tim zahtjevima", objašnjava Drljević.

Dodaje da demografskom analizom Jedinstvenog registra Ljekara Federacije BiH, koji vodi federalna komora, može se konstatovati da broj ljekara u tom Registru raste, ali da je demografski odnos starih i mladih ljekara nepovoljan. Upozorava da će se taj odnos u budućnosti dodatno pogoršavati, upravo zbog odlaska mladih ljekara.

Drljević navodi da je o ovom problemu u više navrata informisao javnost i nadležne institucije, ali da su odgovori i reakcije izostali.

"Školovanje i obuka jednog doktora medicine je dugo i vrlo skupo. Zemlje EU u koje ovi mladi ljekari odlaze dobivaju 'gotove doktore', a da nisu investirale ni marke u njih na bilo koji način. 'Gotov, svršen, edukovan doktor' – besplatno. To je veliki poklon za zdravstvene sisteme zemalja EU", zaključio je Drljević.

Kada je riječ o odlasku ljekara iz Republike Srpske, iz Komore doktora medicine tog entiteta ističu da ne vode evidenciju o odlasku doktora, ali da izdaju potvrde svojim članovima koji se žele zaposliti na teritoriji koju pokriva druga komora.

"To su doktori koji odlaze da rade u druge zemlje. U toku 2016. godine izdali smo 55 takvih potvrda. To je jedan do dva posto od ukupnog broja naših članova sa licencom, što mi smatramo da nije zabrinjavajući broj. Uz to, potrebno je da znate da je samo jedan manji dio onih koji su uzeli potvrde stvarno i otišao. Većina njih nije našla odgovarajuće pozicije. Dio njih i dalje traži, a neki su već odustali", istakao je u izjavi za AA predsjednik Komore doktora medicine Republike Srpske prof. dr. Nebojša Jovanić.

Irnis Bišćo (23), student pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, je jedan od onih koji ozbiljno razmišlja o traženju zaposlenja vani. Osnovni razlozi koji su ovog studenta iz Kaknja potakli da razmatra opciju odlaska iz BiH su ekonomske prirode i organizovaniji zdravstveni sistem. U to se uvjerio i sam dok je radio kliničku praksu u Sloveniji i Turskoj.

Osnovni cilj mu je usavršiti se u ovom zanimanju jer je, kako je kazao, medicina nešto u čemu se izuzetno pronalazi pa stoga smatra da mu država koja je razvijenija od BiH može mnogo više ponuditi.

“Nekada se zapitam da li sam sebičan jer želim da napustim državu koja mi je pružila besplatnu edukaciju, ali ta ista država ne poduzima nikakve konkretne korake kako bi me zadržala ovdje. Nezahvalno bi bilo i prema bh. pacijentima koji su mi tolike godine edukacije služili kao 'pokusni kunići', a i prema onim asistentima koji su se trudili da mi prenesu znanje i iskustvo koje ću ja potencijalno iskoristiti na drugom mjestu. Ja cijenim svoju domovinu, zaista, ali ne više od sebe i poziva, stila života, koji sam odabrao", izjavio je budući doktor medicine.

Želju da ostane u BiH i bude faktor koji će pomoći bh. zdravstvu izrazio je Bekir Ovčanin, koji uskoro treba diplomirati na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Kako je kazao, njemu i njegovim kolegama novac nije bitan, koliko je bitna prilika da rade i usavršavaju se.

"Mi, mladi, ne tražimo da nam se daju odmah visoke plate, pozicije ili bilo šta. Tražimo da nam se pruži prilika da se dokažemo da možemo i da hoćemo sistem učiniti boljim. Nova smo snaga, imamo nove ideje, nova saznanja. Čitamo iz medicine, pratimo žurnale. Mi, mladi smo snaga koja može pomoći, ne samo zdravstvu već i samom društvu”, kazao je Ovčanin.

Istakao je da je jedan od glavnih problema u bh. zdravstvu izuzetno mali broj konkursa za specijalizacije koje su, smatra ovaj student, ono što održava sam zdravstveni sistem da funkcioniše. Podsjeća na podatak da je na jednu poziciju koja se ranije otvorila u Sarajevu prijavilo 300 mladih ljekara.

"Ako nastavimo ovim trendom da gubimo ljude koji su najbolji, koji su pokazali da imaju snagu, potencijal i znanje, ne znam ko će sutra da liječi ovdje. Ja često volim reći, kad sam u razgovorima sa predstavnicima vlasti “ja znam ko će mene liječiti, ali pitanje je ko će vas.” Odosmo, ljudi će ovdje ostati na medicini 60-ih i 70-ih godina. Odoše oni koji su najpotentniji i koji mogu promijeniti ovo društvo. Vlasti moraju shvatiti da budućnost ove države mora biti planska, strateška, sistemska, planirano jasno i da oni koji su stvarno najbolji, ostaju. Dosad smo imali trend da oni koji su najbolji najčešće odlaze", zaključio je Ovčanin.