Zemaljski muzej i sarajevski zlatari

Piše: Elvira Jahić za Glas Amerike

Zemaljski muzej u Sarajevu ovih dana ponovo privlači pažnju. Pod motom „Bosna i Hercegovina je jedinstvena. Njeno blago je neprocjenjivo. Poznajemo li ga dovoljno?" Zemaljski muzej u Sarajevu predstavio je kolekciju replika nakita i novca koji pažljivo čuvaju decenijama. Vrijedne ruke sarajevskih zlatara Sofića napravile su te replike. Neki eksponati, po kojima su rađene replike, datiraju još iz 4. vijeka prije nove ere. Iako je riječ o kolekciji koja je izazvala veliku pažnju javnosti, iz Muzeja kažu da je riječ o replikama tek 14 od ukupno 4 miliona eksponata, čuvanim u tom hramu historije.

Senad Sofić, zlatar, ističe: „Nije bilo jednostavno, odmah da kažem. Jer nismo htjeli da idemo nekim najmodernijim metodama skeniranja i laserske izrade modela koji bi napravili, tako da kažem – idealnu, identičnu kopiju nego smo htjeli da proniknemo u to kako su ti ljudi prije radili. I mogu vam reći da sam se divio umjetnosti kako su ti ljudi, sa tehnologijom koju su posjedovali u to vrijeme, uspjeli da naprave ovakve stvari."

O ideji da se na drugačiji način promovira bogatstvo koje Bosna i Hercegovina ima, Amira Sadiković, jedna od začetnica te ideje kaže: "Nevjerovatno je koliko mnogo ljudi postoji koji zapravo i ne znaju šta se sve čuva, ne znaju šta se krije u Zemaljskom muzeju. Zemaljski muzej je neiscrpni izvor bogatstva, iznenađenja, čarolije i mi smo jednostavno došli na ideju da pokušamo, u saradnji sa Muzejom, kao jedinstvenom institucijom u BiH napraviti jedan projekat koji će ljudima predstaviti i omogućiti da sa sobom ponesu dio te čarolije."

Među izloženim eksponatima našlo se prstenje, naušnice, ogrlice, te novac kraljeva Tvrtka Drugog Kotromanića, Tomaša i Stjepana Tomaševića. Posebnu pažnju plijeni prsten iz 14. stoljeća, pronađen u krunidbenoj i grobnoj crkvi bosanskih vladara u Visokom.

Zlatar Sofić pojašnjava: „Prsten je interesantan zato što se pretpostavlja da pripada baš jednom od bosanskih starih kraljeva. A pošto mi nastojimo da, na neki način, sačuvamo ono što je Bosna, što čini Bosnu Bosnom, bio je jako interesantan rad kako je taj prsten napravljen. On ima u sebi jedan nepravilan gorski kristal. Bilo je jako teško doći do tog kristala, da se napravi takva forma u današnje vrijeme kad se prave sve idealne stvari."



Replike novca i nakita moći će se kupiti u Zemaljskom muzeju. Dio sredstava od prodaje biće namijenjen upravo toj instituciji, godinama zanemarivanoj u državnom budžetu.

voanews.com/radiosarajevo.ba