Zašto u BiH nema masovnih protesta? "Društvo u cjelini gubi sposobnost za empatiju"

Dok europska društva buntovno kroz proteste izražavaju svoju nesuglasnost sa štetnim promjenama koje škode društvu u cijelini ili grupama društva, Bosanci i Hercegovci se rijetko odlučuju na masovni građanski aktivizam.

Od pogibije 27 ljudi u poplavama koje su u oktobru prošle godine potresle bosanskohercegovačko društvo iz temelja, pogibije pješaka kao posljedice divljačkih vožnji po ulicama gradova, afera u Ministarstvu unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona gdje su policijski službenici osumnjičeni da su podvodili maloljetnice, pa do tragedije u Domu penzionera u Tuzli, posljednju godinu dana u Bosni i Hercegovini obilježile su afere.

Nedovoljno jaki glasovi sporadičnih protesta dolaze putem medija, ali većeg i ozbiljnijeg društvenog angažmana nema. On se dešava na marginama društva, dok je masovnost i građanska odgovornost na čekanju.

Trending

Spektakularna bakljada Manijaka na ulicama Sarajeva povodom 30. godina od reintegracije Grbavice

Kolektivna omerta

Kao da smo, kao pojedinci, nestali u svojoj borbi za egzistenciju koja se iz društvenog pitanja pretvorila u individualnu nemoć, okovanu političkim i pravnim krizama u državi koje ne jenjavaju čak niti nakon pravosnažnih presuda.

Fenomen šutnje u društvu, kolektivna omerta koja nas tjera da bez glasa gledamo negativne pojave u društvu ili iskomentarišemo iste u malom krugu ljudi ili na društvenim mrežama, jedan je od simptoma bosanskohercegovačkog društva, bez obzira na nacionalnost, konstitutivnost ili opredjeljenosti u identitetima.

05.11.25. 12:49

Građani na ulicama Tuzle, poslali poruku vlastima: "Ološi dosta je, odlazite sigurno!"

Portal Radiosarajevo.ba odlučio je kontaktirati redovnog profesora na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Asima Mujkića s pitanjem - zašto Bosanci i Hercegovci sve manje odlučuju da probleme u društvu isprave konkretnim građanskim akcijama?

"Naše društvo je ubijeno u pojam, u pravom smislu te riječi", rekao nam je profesor na početku razgovora.

Decenijama sistematski zastrašivano etnonacionalističkim politikama, koje dovode u pitanje sami opstanak i države i ljudi, naše društvo u cjelini gubi sposobnost za empatiju i ljudskost, moralnu refleksiju, uostalom kao i društvo u Srbiji, konstatirao je naš sagovornik u komparaciji dva regionalna društva.

Poručio je da je upravo to biti finalni proizvod nacionalizma.

"Sve ovo je možda razlog, ali ne i opravdanje za nereagovanje, jer je čovjeku dato da uvijek može okrenuti list i početi nešto novo. Odbacivanje nacionalizma bio bi prvi korak ka odbacivanju straha kojim nas drže prikovanim na dnu", zaključio je u izjavi za portal Radiosarajevo.ba. 

Kuda dalje?

Građani Republike Srbije od 1. novembra 2024. godine i pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, svakodnevno izlaze na ulice.  Bez straha - transparentima, šetnjama, okupljanjima šalju jasan krik režimu da spora istraga o tragediji i blaga reakcija nadležnih neće proći.

Bosna i Hercegovina za to vrijeme, više od godinu dana, čeka rezultate istrage o ilegalnom kamenolomu u Donjoj Jablanici čije djelovanje je ubilo ljude, uništilo naselje i objekte. Odgovorni su imenovani, ali se konkretna akcija još uvijek čeka.

I dok se protesti odvijaju na marginama društva, masovnost istih izostaje. U narodu i dalje vrijedi poslovica 'Pognutu glavu sablja ne siječe', a roditelji svojoj djeci pričaju i dalje da 'Ne talasaju'.

Na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2024. godinu, Bosna i Hercegovina je postigla ocjenu 33 na skali od 0 ("vrlo korumpirano") do 100 ("vrlo nekorumpirano"). Rangiranjem po ocjenama, Bosna i Hercegovina se plasirala na 114. mjesto među 180 zemalja u indeksu. 

Ne talasamo, ali ako nastavimo tiho, gotovo nečujno čekati promjene za koje su u demokratskim društvima odgovorni isključivo i samo građani, svjesni i edukovani o svojim pravima i boljem životu, mirna voda bi nas mogla ugušiti.