Čija su odgovornost ukradene bronzane statue u Sarajevu?

Bista postavljena u čast bh. pisca u samom centru grada imala je i svoju vrijednost kao umjetničko djelo, statua, kao važan dio kolektivne memorije na ovom prostoru.

Ali za kradljivce, ova bista imala je vrijednost mjerena u težini sekundarne sirovine - bronze. 

Naime, bista je sačinjena od bronze, teška cca 80 kilograma. Pretpostavlja se da je bista istopljena u bronzu.

„Skoro sam siguran da ova skulptura istopljena u bronzu. To je 15 kilograma bronze“, prokomentirao je za Radiosarajevo.ba  krađu Samokovlijine biste Srđa Hrisafović, arhitekta i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sarajevo.

Bronzane biste su omiljene kradljivcima

Hrisafović je dodao da to nije prva krađa umjetničkih skulptura u Sarajevu, te podsjetio na nestale skulpture Voje Dimitrijevića i Mice Todorović.

„Dimitrijevićeva bista bila je neprocjenjiva i ukradena je naočigled policije koja nije uradila ništa po tom pitanju“, dodao je Srđa, te podsjetio da su ukradene i skuplture na fontani koja se nalazi kod Željezničke stanice u Sarajevu. U pitanju su bile figure žaba i guštera iz kojih se izlijevala voda u fontanu.

„Krađa ovih bisti je uzimanje naše kolektivne memorije koja polako nestaje iz Sarajeva. Ona čini naš kolektivni identitet“, prokomentirao je Hrisafović.

Podsjetit ćemo na citat iz knjige poznatog pisca Milana Kundere 'Knjiga smijeha i zaborava': „Narodi se likvidiraju tako – rekao je Hübl – da im se najprije oduzme pamćenje. Unište im njihove knjige, njihovu kulturu, njihovu povijest. A neko drugi im napiše druge knjige, daje im drugu kulturu i izmisli im drugu povijest. Narod onda polako počne zaboravljati što je i šta je bio. Svijet oko njega to zaboravi mnogo brže.“

Ovi slučajevi dešavali su se i ranije – biste Derviša Sušića i Ćamila Sijarića ukradene su pa su vraćene na svoje mjesto.

Policija nema informaciju...

Iako su krađe redovno prijavljivane policiji, počionici krađa nikada nisu pronađeni. U slučaju krađe biste Voje Dimitrijevića začuđujuće je to što se u krugu Akademije likovnih umjetnosti ispred koje je stajala bista, nalaze tri ambasade kao i druge, vrlo čuvane institucije. Ispred njih neprekidno stoje policajci koji su zaduženi da čuvaju ambasade i zgradu Gradske vlade. Ova lokacija se snima i nadzornim kamerama. 

Provjerili smo da li postoje nadzorne kamere koje čuvaju umjetnička djela postavljena u parku na Trgu Alije Izetbegovića odakle je nestala bista Isaka Samokovlije. Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Irfan Nefić rekao je da nemaju tu informaciju.

U Općini Stari Grad Sarajevo, u kojoj se dogodila posljednja krađa, rekli su da ne raspolažu nadzornim kamerama na pomenutoj niti na drugim lokacijama, potvrdila je za Radiosarajevo.ba Almedina Porča, šefica sektora Službe za odnose sa javnošću.

Ured gradonačelnika osuđuje, ali šta dalje? 

Reakcija iz ureda gradonačelnika Sarajeva Ive Komšića  je, kao mnogo puta do sada, post-festum. U saopćenju se izražava oštra osuda krađe biste ali izostaje konkretna akcija - npr. da se ovaj problem delegira za jednu od sjednica Gradskog Vijeća i uspostavi bolji sistem zaštite spomenika. 

„Isak Samokovlija jedan je od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pisaca koji je iza sebe ostavio impozantan književni opus bosansko - jevrejske tematike. Krađa njegove biste predstavlja duboku povredu Samokovlijinog ugleda, ali i ugleda grada Sarajeva i njegovih građana“, kazao je gradonačelnik, te dodao da ovo nije prvi put da se skrnave biste zaslužnih građana ove zemljei grada Sarajeva, stoji u saopćenju Grada Sarajeva.

„To ukazuje na potrebu češćeg obilaska policijskih patrola na područjima na kojima vandali uništavaju spomenike, spomen-obilježja, te na taj način narušavaju ugled grada Sarajeva", stoji u saopćenju. 

Sarajevo, nažalost, nije jedini grad u kojem se dešavaju krađe umjetničkih djela. Naime, u Mostaru je nestala bista Antuna Branka Šimića, a ranije je u Mostaru ukraden spomenik UNESCO-a, te spomenik Ivanu Krstitelju.

Kako je već rečeno, pretpostavlja se uzrok krađa, ali nije jasno ko to brine o umjetničkim djelima postavljenima u javnosti i kako je moguće da se ona odnose naočigled prolaznika, policije, zaštitara, vlasnika objekata iz centra grada.