Zašto je Beč najpametniji grad na svijetu

Zamislite grad u kojem sve funkcionira besprijekorno. U kojem ste tek nekoliko klikova udaljeni od svakog pitanja koje bi vam moglo olakšati život. U kojem vas vlast notifikacijom upozorava da vam uskoro ističe pasoš i da biste trebali kliknuti da pokrenete procedure izdavanja novog, a onda ode i uloži osam miliona eura za sadnju novih stabala da se bori protiv klimatskih promjena.

Zamislite grad u kojem šećete, a s drveća diskretno prska hladna voda da vas malo rashladi na vrelinama. Grad u kojem se na svakom ćošku nalazi javna česma s vodom za piće, koju su morali dovesti s planina. Grad u kojem živi sve više ljudi, a on nekako ima sve više zelenih površina. Grad u kojem, oko ponoći, armija divnih ljudi čisti i stanice vozila javnog prijevoza, briše prašinu, pere prozore i rasvjetu...

Zamislite grad u kojem, umjesto sa službenikom za šalterom, razgovarate s vještačkom inteligencijom, koja je razvijena samo za vas, da bi usrećila vas.

Zamislite grad u kojem je vlast u domove penzionera i penzionerki postavila senzore koji javljaju hitnim službama ukoliko starija građanka ili građanin završe na podu. Također su u stanovima tih penzionera i penzionerki mjerači za krvni pritisak i šećer, kao i tableti na kojima je vještačka inteligencija dizajnirana da s građanima razgovara kao da je njihovo dijete, na njima razumljivom jeziku. Podsjeća ih da izmjere pritisak, uzmu lijekove, pita kako su i brižljivo čuva njihove podatke od kompromitiranosti na internetu.

Ne. Nije ovo grad iz neke zamišljenje futurističke zemlje Isaaca Asimova. Ovaj grad postoji. I zove se Beč. I u njemu živi skoro dva miliona ljudi.

Grad u kojem su gradske vlasti kao prioritet svih prioriteta svog djelovanja postavile samo - čovjeka i fokusirala se na istraživanje kako da svakom Bečaninu i Bečanki život bude ugodniji. Rezultat je taj da sjede na vrhu liste najpametnijih gradova na svijetu.

Ustanak mašina: Čovječanstvo je na raskrsnici, kako ćemo dalje?

Prema „Smart City Strategy“ indexu, Beč je najpametniji grad na svijetu u 2018. Na tronu je već drugu godinu zaredom, a iza njega su London i kanadski St. Albert, kaže studija Roland Berger GmbH u kojoj su poređena pametna rješenja lokalnih zajednica s obzirom na izazove rastuće populacije, saobraćaja, zaštite klime u 153 svjetska grada. Glavni adut Beča je superiorna, duboko istražena „Strategija pametnog grada“ koja se primjenjuje kroz konkretne projekte - među kojima je i onaj gore sa senzorima i mjeračima u domovima starijih građana. 

Detalje genijalnih rješenja za građane u Beču saznala je prošle sedmice i delegacija iz Sarajeva, koja je, zahvaljujući Eurocomm PR (Međunarodna komunikacija grada Beča), učestvovala na dvodnevnoj konferenciji Europskih gradova u Beču. U delegaciji su, uz medije (portal Radiosarajevo.ba i Biznis magazin), bili i predstavnici Vlade Kantona Sarajevo, JP Sarajevo, te Gradske uprave Grada Sarajeva. I vlasti Sarajeva uvidjele su odlične bečke projekte, pa je već ove sedmice, u Historijskom muzeju u Sarajevu, organizirana trodnevna konferencija na kojoj će bečki eksperti pomagati u stvaranju pametnog Sarajeva. Naime, tim iz Beča "Urban Innovation Vienna (UIV)" došao je kako bi prikupio podatke iz lokalnih izvora i procijenio trenutno stanje pametnog grada Sarajeva koje će biti uspoređeno sa tekućim procesima i iskustvima iz grada Beča.Ovaj projekat je finansiran iz BACID fonda (Building Administrative Capacities in the Danube Region), a nastao je kao rezultat radionice u okviru Dana Beča u Sarajevu 2018. godine.

No, vratimo se još kratko na to kako je Beč postao najpametniji grad na svijetu.

Ulrike Huemer, čelnica Informatičkog odjela u Gradu Beču, prošle je sedmice europskim gostima prezentirala kako i zašto je Beč tako pametan.

Dakle, polazište svega je gore spomenuta strategija koja je definirala da, kroz digitalizaciju, želi život čovjeka učiniti boljim. Namjera je implementirati 38 ciljeva do 2050, a nekoliko do 2025. i 2030. 

Već su stvorili na desetine aplikacija koje pomažu svima.

Pođimo od registracije na stranici "moj Beč", gdje možete, kao što smo već rekli, razgovarati s vještačkom inteligencijom "WienBot". Želite otvoriti baštu kafića? Kliknite ovdje, sve je gotovo u par minuta. Želite građevinsku dozvolu? Kliknite sad ovdje, sve je gotovo za par minuta.

Tek ste se doselili u neko naselje i niste sigurni gdje, kako i šta... bez brige, "vaš Beč" pomoći će vam s objašnjenjima, predložiti vam ljekare, škole i prodavnice, čak i komšijske zajednice koje predano rade da Beč bude još divniji. 

Želite da vam neko isplanira koja je najbolja ruta do škole ili posla? Bez brige, postoji aplikacija i za to, da ne govorimo da javni prijevoz pokriva skoro sve dijelove grada, jeftin je, jednostavan i pristupačan. Godišnja karta, koja vrijedi za SVE forme javnog prijevoza, košta 365 eura - 713 KM. Npr, mjesečni radnički kupon u Sarajevu, za sve GRAS-ove zone grada (A+B+C+D), košta 115 KM, odnosno 1.380 KM.

Želite prijaviti rupu na cesti, pokvarenu uličnu rasvjetu? Idemo na drugu aplikaciju. Kad smo kod ove aplikacije, kako saznaje portal Radiosarajevo.ba, na njoj radi i Vlada Kantona Sarajevo - aplikacija bi se zvala Moje Sarajevo. I dok softversko rješenje nije problem, kao ni centrala koja bi prikupljala podatke, trenutno smo naišli na prepreku zvana - nadležnost. Evo, vidjeli smo rupu na cesti i prijavili je. Problem je - kome poslati? Direkciji za puteve, Gradskoj službi, komunalnom, treba li doći civilna zaštita, itd. itd.

U međuvremenu, Beč se okrenuo svojim građanima. Od njih prikuplja ideje, s njima testira aplikacije, pametna susjedstva pa svi zajedno predano rade da Beč zadrži "wow" faktor koji će dugo ostati s vama nakon što ga posjetite.

A, gdje je sad Beč, dovoljno govori činjenica da se trenutno, između ostalog, bave prikupljanjem podataka o korisnicima električnih romobila, kojih je na ulicama ovog grada sve više. Dodajmo da je bečka vlast, odlučna da smanji broj automobila na ulicama i zagađenje (koje mjere i pametni semafori na ulicama), uvela sistem iznajmljivanja električnih skutera, a njihovi napori nagrađeni su tim da je postotak korištenja privatnih automobila u posljednjih 20 godina pao s 40 na 27 posto, a postotak korištenja javnog prijevoza porastao s 20 na 39.

Sarajevo, a i drugi, ugledajte se. Nije teško. Zaista.