Za turiste je BiH damar Balkana u kojem osjećaju život

Da BiH predstavlja srce Balkana gdje se osjeti istinski damar života, tvrde turisti, koji posljednjih dvadesetak godina u velikom broju dolaze u bh. gradove posjećujući tako drevne građevine, bh. kulturna naslijeđa, uživajući u prirodi i jedinstvenim prizorima.

Najzanimljiviji turistima, pored svega, jesu stanovnici BiH, njihova tradicija i apsurd kao sastavi dio života, tvrdi u razgovoru Zijad Jusufović, predsjednik Udruženja turističkih vodiča Kantona Sarajevo. On već 28 godina predvodi grupe turista koje se svakodnevno mogu vidjeti duž glavnog grada BiH.

Provodeći ih starogradskim ulicama, gradskim šetnicama, sakralnim objektima i nacionalnim spomenicima upoznaje ih sa pričama i događajima iz daleke prošlosti, danima Olimpijskih igara i rata te obnovljenim građevinama i modernim zdanjima.

Jusufović ističe kako građani neprimjetno prolaze pokraj turista koji ih, sa druge strane, pažljivo osmatraju potajno im se diveći. Pitanja koja turisti postavljaju vodičima, kako kaže, su svakojaka, a najčešće se tiču načina na koji žive bh. stanovnici, uređenje političkog sistema i neshvaljtive razlike koje su u BiH sasvim "uobičajene".

"Nas vole, interesantan smo im narod, specifični smo im jer oni ovdje očekuju sve brade i pokrivene žene, jer su čuli da je tu većina muslimana. Vole nas upoznati, žele s nama razgovarati, mi smo njima misterija jer smo muslimani koji govore slavenski jezik, mi smo muslimani koji izgledaju zapadnjački. Ovdje su Srbi i Hrvati u većem konfliktu nego muslimani i Srbi ili muslimani i Hrvati i to njima nije jasno. Oni hoće da upoznaju Balkan, srce Balkana - BiH. BiH im je nevjerovatna, sve je kod nas nevjerovatno njima: od pet religijskih objekata do Prvog svjetskog rata, do otpora, do susreta Istoka i Zapada, do Vijećnice u kojoj je izgorjelo dva miliona knjiga bez razloga - sve kompletno je strancima zanimljivo u BiH, osim onoga - što je sve tako jeftino. Oni to ne shvataju uopće, ne mogu reći da oni ovdje išta shvataju. Teško je odgovoriti na sva pitanja koja brukaju ovu zemlju", govori Jusufović.

Pojašnjava kako postoje različite ture kojima turisti obilaze Sarajevo, od one osnovne pješačke u okviru koje se obilaze religijski objekti, muzeji, mjesto atentata na Franca Ferdinanda, ulice suvenira, sarajevski Sebilj... Druga, turistima zanimljivija tura je ona koja podsjeća na rat i opsadu glavnog grada BiH što ga čini najspecifičnijim gradom regiona.

"Postoji i rat, linije fronta oko Sarajeva, opsada Sarajeva, ruševine, glavni štabovi, minska polja... Postoji olimpijska tura koja ulazi i u Republiku Srpsku jer su nažalost olimpijske planine podijeljene, dvije su FBiH, a dvije u RS-u. Sarajevo je specifičnije od bilo kojeg drugog turističkog grada jer ima taj rat, Olimpijadu, pet religijskih objekata. Postoje i specijalne ture, recimo jevrejska tura jer imamo jako bogatu jevrejsku historiju još od 1492. godine i sada postoje ljudi koji traže nešto baš posebno. Arapi i Turci traže malo više prirode, pogotovo Arapi", dodaje Jusufović.

Prema njegovim riječima, turisti iz Turske su najbrojniji posjetitelji Sarajeva.

"Turci su neprikosnoveno najbrojniji posjetitelji, oni se ovdje već ponašaju domaćinski. Nakon Turaka, u posljednje vrijeme i uvijek je tu bivša Jugoslavija najjača. Srbi već dolaze sve češće kao i iz Crne Gore, Hrvatske su tu non-stop jer oni su dobro uvezani sa Međugorjem i Mostarom, prave izlete svakog dana. Postoje razni lobiji, puno je novca u turizmu. BiH će sigurno uskoro postati jedna top destinacija u prvih pet", kaže Jusufović.

Iako se na ulicama Sarajeva svakodnevno mogu vidjeti turističke grupe iz Japana i Kine, Jusufović tvrdi kako se turisti iz udaljenijih azijskih zemalja ne zadržavaju u BiH o čijoj historiji i kulturi ne znaju skoro ništa.

"Oni ne znaju šta je ustvari BiH. Oni dolaze ovdje transevropskom turom gdje za jedan dan obiđu dvije zemlje. Oni dođu slikaju, traže wc, eventualno nešto pojedu, njihovi vodiči im kažu: Nemojte trošiti puno novca ovdje jer jačate Al-Kaidu, sahat-kula je pokvarena, pored Gazi Husrev-bega je njegova žena sahranjena, na kamenu ispred džamije su se odsjecale glave, tu nema više ni Srba ni Jevreja, nikoga, tako kažu: požurite samo, slikajte i idemo dalje. To je turizam što se tiče Azije još uvijek, ali mi smo krivi za to jer nismo to propagirali na adekvatan način", kaže Jusufović.

Jedna od najposjećenijih lokacija u Sarajevu je mjesto atentata Gavrila Principa na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda, 28. juna 1914 koji je poslužio kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.

"Turisti znaju da je bio tu atentat, ali ne mogu da vjeruju da to nije obilježeno ničim, da je to običan znak na zidu. Ako ste spremni prihvatiti neutralnu priču o Gavrilu Principu, onda ćete ih zbuniti, očekuju da ćemo 'drvlje i kamenje' na Gavrila Principa, a mi vodiči nastojimo ipak, da zadržimo neutralnost jer naše je da kažemo mjesto, a analiza i političke odluke ne bi trebali vodiči prezentovati", dodaje Jusufović.

Aktuelno pitanje sigurnosti odnosno nesigurnosti u svijetu svakako se odražava na turiste koji su često u bezrazložnom strahu, ističe vodič dodajući da se najčešće susreće sa pitanjima o postojanju "takozvanih džihadista i vehabija".

"Kada vide te ljudi koji tako izgledaju, oni misle čak i od turista i pokrivenih žena da su to lokalni stanovnici i teško im je objasniti da su i to turisti koji su tu došli. Zavisi od informacija koje su stigle u svijet: nakon ubistva dva vojnika u novembru 2015. godine posjetu Sarajevu otkazalo je 400-500 grupa i onda dva mjeseca je bilo zatišje, sada je zatišje zbog fudbala i prvenstva, sutra će biti zbog neke političke klime, to je tako", naglašava Jusufović.