Vozite li električni romobil? Sve veći broj nesreća, a zakon u KS još uvijek ne postoji

Električni romobili postaju sve popularniji u Bosni i Hercegovini, nudeći brz i ekološki prihvatljiv način prijevoza, ali i izbjegavanje sumorne popodnevne gužve na našim ulicama.

Ipak, nedostatak odgovarajuće regulative o njihovom korištenju stvara ozbiljne probleme i prijetnje sigurnosti na cestama i trotoarima. Bez jasnih pravila o tome gdje se smiju voziti, vozači električnih romobila izloženi su opasnostima, a nesreće koje nastaju pogađaju i njih same i pješake.

Nedostatak zakonske regulative

U Bosni i Hercegovini još uvijek nije usvojen zakon koji bi jasno definirao pravila korištenja električnih romobila. Vozači električnih trotineta često se kreću i po cesti i po trotoaru, što dovodi do zbunjenosti i povećava rizik od nesreća. Bez jasno postavljenih pravila, korisnici su prisiljeni improvizirati, što ugrožava njihovu sigurnost, ali i sigurnost drugih učesnika u saobraćaju.

Trending

Tužilaštvo BiH: Evo koje mjere zabrane su predložene za Fikreta Prevljaka i zbog čega je optužen

Vozači električnih romobila često prelaze s trotoara na cestu i obratno kako bi izbjegli prepreke i ubrzali kretanje, što stvara opasne situacije i nesporazume. Na cesti su izloženi opasnosti od sudara s automobilima, dok na trotoarima ugrožavaju pješake.

Svjesni smo svakodnevnih nesreća u kojima su uključeni električni romobili. Vozači često nisu dovoljno svjesni rizika na cestama, a nesreće koje uključuju romobile obično rezultiraju ozbiljnim povredama, i to kako vozača, tako i pješaka. Nedostatak zaštitne opreme, poput kaciga, dodatno povećava opasnost od težih povreda u slučaju nesreće.

Iz MUP KS za portal Radiosarajevo.ba, dostavili su podatke o statistici nesreća električnim trotinetima i biciklima za period od 2021. do 2024. godine. 

"U proteklih deset mjeseci 2024. godine na području Kantona Sarajevo evidentirana je ukupno 51 saobraćajna nezgoda u kojima su učestvovali vozači električnih romobila, pet s teško povrijeđenim osobama, 20 s lakše povrijeđenim osobama, a u 26 nezgoda je nastupila materijalna šteta na električnim romobilima.

Najviše saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali romobili, njih 26 dogodilo se na području općine Ilidža, i to u periodu od maja do oktobra, zatim na području općine Novi Grad – 11, na području Centra - 8, Novom Sarajevu - 5 i jedna na području općine Hadžići."

Za 2023. godinu, broj nesreća i nezgoda sa istima je bio manji, te se navodi da "tokom 2023. godine  evidentirane su 24 saobraćajne nezgode u kojim su učestvovali vozači električnih romobila, 4 s teško povrijeđenim osobama, 9 s lakše povrijeđenim osobama, a u 11 nezgoda na električnim romobilima nastupila je materijalna šteta.

Saobraćajne nezgode su se dogodile na području sljedećih općina: Ilidža – 11, Novi Grad – 3, Novo Sarajevo – 4, Centar – 4,  Hadžići – 1 i Ilijaš – 1."

Godine 2022. zabilježen je veći broj nesreća za razliku od 2023. i 2024. godine, te se navodi da "u toku 2022. godine  evidentirane su 32 saobraćajne nezgode u kojim su učestvovali vozači električnih romobila, pet s teško povrijeđenim osobama, 8 s lakše povrijeđenim osobama i u 19 nezgoda nastupila je materijalna šteta na električnimm romobilima.

Saobraćajne nezgode su se dogodile na području sljedećih općina : Ilidža – 12, Novi Grad – 12, Centar – 6, Stari Grad – 2."

U 2021. godini nema evidentiranih saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali vozači električnih romobila.

Izmjenama i dopunama Zakona o uređenju saobraćaja na putevima Kantona Sarajevo uređena su određena pravila za učestovanje električnih balansirajućih prevoznih sredstava u saobraćaju, i to:

Član 37. Trotoari

(1) Radi sigurnosti pješaka trotoari moraju biti široki najmanje 1,6 m, ako nisu u istom nivou sa kolovozom ceste ili su od kolovoza odvojeni na drugi način.

(2) Izuzetno, u urbanistički izgrađenim prostorima, već izgrađeni trotoari mogu biti uži.

(3) Zabranjeno je postavljanje saobraćajne signalizacije, stubova javne rasvjete, stubova kontakne mreže, elektro stubova, reklamnih panoa, ljetnih, zimskih bašti i slično, na površinama namijenjenim kretanju pješaka na način kojim se ometa kretanje pješaka.

(4) Kiosci, štandovi i drugi privremeni objekti na javnim površinama uz trotoar koji je uži od 2,5 metra, moraju biti odmaknuti od vanjske ivice trotoara minimalno 1 metar.

(5) Zabranjuje se kretanje bicikala, mopeda i električnih balansirajućih prijevoznih sredstava na površinama koje su namijenjene za kretanje pješaka.

Član 39. Biciklističke staze

(1) Radi sigurnosti biciklista, biciklističke staze moraju biti višim nivoom ili na drugi način odvojene od kolovoza i obilježene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.

(2) Ako za vožnju bicikla ne postoji posebno izgrađena staza, tada se za vožnju mora koristiti kolovoz u širini od najviše jednog metra od desne ivice kolovoza.

(3) Izuzetno, ako je na desnoj strani kolovoza smještena tramvajska ili željeznička pruga a ne postoji posebno izgrađena biciklistička staza, kretanje biciklista bit će omogučeno po postojećim pješačkim stazama koje bi bile obilježene kao staze za pješake i bicikliste posebnom saobraćajnom signalizacijom u skladu sa Pravilnikom o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na cestama, načinu obilježavanja radova i prepreka nacesti i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlašćena osoba ("Službeni glasnik BiH", broj 16/07).

(4) Biciklističkim stazama i biciklističkim trakama dozvoljeno je kretanje bicikala, mopeda ukoliko je pokretan snagom vozača i električnih balansirajućih prijevoznih sredstava.

(5) Na izgrađenim biciklističkim stazama i biciklističkim trakama obavezno je poštivanje postavljene saobraćajne signalizacije i definisanog smjera kretanja.

(6) Vozač koji pri skretanju vozila presijeca biciklističku stazu ili biciklističku traku koja se pruža uzduž kolovoza kojim se kreće, dužan je propustiti bicikl, moped ili električno balansirajuće prijevozno sredstvo koje se kreće biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u istom ili suprotnom smjeru, osim ako saobraćajnim znakom nije drugačije definisano.

(7) Prilikom planiranja, projektovanja i gradnje novih saobraćajnica u Kantonu, obavezno je planirati izgradnju biciklističkih staza.

Kaznene odredbe za sankcionisanje vozača električnih balansirajućih prevoznih sredstava, kao učesnika u saobraćaju regulisani su u članu 105. istog Zakona. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u prijedlogu za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini uputilo je prijedloge koji se odnose na detaljnije regulisanje učestvovanja električnih romobila u saobraćaju, a koje obuhvataju odredbe koje se odnose na uvjete njihovog upravljanja i pravila saobraćaja. 

U bh. entitetu RS, zakon o električnim trotinetima i njihovom učešću u saobraćaju donesen je još 2022. godine. Zakon je predviđeno da Ministarstvo aktima definiše pojedinosti oko izdavanja potvrda vlasnicima električnih trotineta koje će služiti kao identifikacija. 

Prije dvije godine donesen je Pravilnik o načinu i postupku izdavanja identifikacione potvrde, pri čemu se registracija plaća oko 20 KM, te se dobije jedinstvena markica. Osim toga, definisana je i brzina, te se električni trotineti u bh. entitetu RS mogu kretati do 6 kilometara na sat. 

Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima RS, u članu 3a. Saobraćaj lakih ličnih električnih vozila, navodi da je "lako lično električno vozilo kao što je električni trotinet, električni skejtbord, haverbord, segvej i slično je vozilo na točkovima koje se djelimično ili potpuno koristi kao motorno vozilo za prevoz jednog lica na javnoj, odnosno privatnoj površini". Kažu da obavezno trebaju biti opremljena zvučnom signalizacijom, te kretati se brzinom manjom od 6 kilometara po satu.