Vještačka inteligencija glavna tema: Obilježen Europski dan pravde u Sudu BiH

Sud Bosne i Hercegovine ove godine je domaćin centralne manifestacije obilježavanja Europskog dana pravde u Bosni i Hercegovini.

V.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho podsjeća da su Europski dan pravde ustanovili Vijeće Europe i Europska komisija 2003. godine i obilježava se širom Europe 25. oktobra.

"Za Sud Bosne i Hercegovine koji je u ovom izazovnim vremenima nastoji da odgovori na sve složene zahtjeve pravne sigurnosti, javnog povjerenja i institucionalne stabilnosti, Europski dan pravde je prilika da još jednom pokaže svoju posvećenost nezavisnosti, odgovornom i profesionalnom djelovanju", izjavila je Kreho.

Trending

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Naglašava da je Sud BiH odlučio da Europski dan pravde obilježava dva dana s dvije ciljne aktivnosti, vođeni entuzijazmom i zajedničkim angažmanom studenata, koji borave u posjeti toj instituciji i zaposlenika Suda.

"Današnji događaj posvećujemo temi koja simbolizira spoj tradicije i savremenosti, vještačkoj inteligenciji i pravosudnom sistemu, kao i svemu onome što nam primjena vještačke inteligencije nosi u vremenu koje dolazi. Tema vještačke inteligencije možda na prvi pogled izgleda futuristički, ali je u stvarnosti već duboko prisutna u pravosudnom sistemu širom svijeta", kazala je Kreho.

Članica CEPEJ-a u BiH, sutkinja Vrhovnog suda FBiH Svjetlana Milišić Veličkovski napominje da je cilj obilježavanja Europskog dana pravde je približavanje pravde i pravosuđa građanima, informisanje o njihovim pravima, ali i promocija aktivnosti koje se preduzimaju u oblasti pravosuđa, a samim tim i jačanje povjerenja građana u pravosudni sistem.

"Europski dan pravde simbolizuje jedan pristup pravdi kojem teže moderni Europski sistemi. To je pravosuđe usmjereno na čovjeka. Ovakav pristup pravdi i pravosuđu podrazumijeva da se pravosudni sistem gradi rukovodeći se potrebama, pravima i iskustvima ljudi, a ne samo fokusirajući se na zakone, institucije i sudske postupke", izjavila je Milišić Veličkovski.

Podvukla je da pravosudne institucije koriste vještačku inteligenciju za različit spektar aktivnosti, kako za analize odluka, prevođenja govora u pisanju teksta, analize i sažetke velikih količina teksta, izvlačenje ključnih podataka iz tipskih predmeta, ali i za automatizovano pružanje pravnih informacija, analizu sudske prakse, pa čak i za podršku u donošenju odluka.

"Vještačka inteligencija smanjuje opterećenje sudova, poboljšava odlučivanje, ali ključno da se razvoj i primjena vještačke inteligencije u pravosuđu temelji na osnovnim etičkim principima koje je postavio pravosudni sistem. To su poštivanje osnovnih prava, nediskriminacija, kvalitet i sigurnost, transparentnost i različitost, kao i korištenje vještačke inteligencije pod kontrolom i pod nadzorom čovjeka. Dakle, ne smijemo dopustiti da vladavina prava postane vladavina algoritma", dodala je.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić napominje da postoje objektivna ograničenja između javnih interesa i prava koje imaju osumnjičeni ili optuženi u predmetima, zbog čega se ponekad određene aktivnosti Tužilaštva Bosne i Hercegovine smatraju nedovoljno transparentnim.

"Nije moguće biti transparentan u predmetima koji su u fazi istrage jer je istraga po svojoj prirodi takva, za razliku od glavnog pretresa koji je javan i gdje svaki građanin Bosne i Hercegovine i šire može da dođe i da prati suđenja. Iz tih razloga ponekad se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine kritikuje da nije dovoljno otvoreno prema javnosti, ali to je jednostavno ograničenje objektivne prirode koje je potrebno kako bismo mi zaštitili integritet naših istraga", rekao je Kajganić.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Sanin Bogunić podsjeća da je BiH kao članica Vijeća Europe obavezna u zadnjoj sedmici oktobra svake godine obilježiti Europski dan pravde.

"Mi kao članica Europske Komisije za efikasnost pravosuđa pokušavamo da idemo u korak sa Europskim zemljama i da ispunimo standarde koji se od nas traže. U bh. pravosuđu je u toku aktivna stručna debata, gdje su centralne figure tužioci i sudije, odnosno čovjek", podvukao je Bogunić.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je rekao da nakon skoro tri godine njegovog mandata može biti zadovoljan što su usvojeni zakoni koji u BiH nisu mogli biti usvojeni desetljećima.

"To je veoma bitno na našem Europskom putu. Međutim, oblast kojom nisam zadovoljan je digitalizacija naših sistema. BiH je još 2006. donijela Zakon o elektronskom potpisu, ali mi još uvijek koristimo papir i nadam se da ćemo to uskoro promijeniti", rekao je Bunoza.

Osvrnuo se i na ulazak vještačke inteligencije u bh. pavosuđe, za šta je kazao da je donijelo mnoge benefite kada je u pitanju efektivnost rada u pravosudnim institucijama, ali i izazove etičke prirode.

"U Ministarstvu smo svjesni da ćemo morati donijeti zakonska rješenja koja će se odnositi na vještačku inteligneciju. Ja sam se uz pomoć vještačke došao do zaključka da mi u BiH donosimo stroge i zahtjevne zakone. Kada budemo digitalno transformirali naše društvo, čovjek je onaj koji na kraju mora donositi ključne odluke", napominje Bunoza.

Dodao je da je za nastavak Europskog puta BiH potrebno usvojiti cjelokupan zakon o VSTV-u, zakon o sudu i da se imenuje pregovarač. Kako je kazao, na zakonu o VSTV-u se radi aktivno i skoro je završen i uvjeren je da ako bude dovoljno političke mudrosti i volje, ova dva zakona bi mogla biti usvojena do kraja godine.