Veliki protesti u Briselu i širom svijeta: "Svi za Bosnu, Bosna za sve"

Građani Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, kao i prijatelji Bosne i Hercegovine iz cijelog svijeta, održat će 10. januara 2022. godine, s početkom u 12:00 sati, u Bruxellesu, na Schumanovom trgu - u krugu institucija Europske unije, mirne proteste kao svojevrstan apel međunarodnoj zajednici i svjetskoj javnosti o opasnostima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, potvrdili su za Radiosarajevo.ba organizatori mirnih protesta.

Organizaciju protesta u Briselu koordinira Organizacioni odbor u saradnji sa Udruženjem Platform BiH iz Nizozemske (krovna organizacija udruženja građana Bosne i Hercegovine).

"Pozivamo sve da nam se pridruže na ovim protestima!", poručeno je.

Trending

Dokument koji je definisao sudbinu BiH: Gdje je originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma?

Kao saznajemo, naši građani, zabrinuti razvojem situacije uz zemlji, se masovno javljaju za učešće na protestima. Sa skupa će biti upućeno pismo i poruke najvažnijim liderima svijeta. Obraćanje prisutnima najavila je i članica Europskog parlamenta Tineke Strik.

Također, naši državljani iz Ženeve, Osla, Beča, Rima, Birmingema, Štokholma, Njujorka, Otave, Toronta i drugih gradova širom svijeta, već su najavili organizaciju istog protesta.

Među njima će, kako saznajemo, biti i Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine. Aktivnosti u tom smislu se, također, poduzimaju.

Ukoliko su vam potrebne dodatne informacije ili želite na neki način pružiti podršku protestu, javite se organizatorima putem e-maila: brisel10012022@gmail.com.

"Svjesni svih kompleksnosti bh. društva, ističemo to da su ovi protesti isključivo s ciljevima koje smo naveli, te da nemaju nikakvu skrivenu namjeru protiv bilo kojeg naroda u Bosni i Hercegovini niti su politički orijentirani. Sačuvajmo našu domovinu!", kazano je.

Ovo su glavne poruke skupa:

- Nije prihvatljivo negiranje genocida, ni veličanje presuđenih ratnih zločinaca. Za to nije ni neophodan zakon, to je stvar civilizacije i poštivanja sudskih presuda kao i vladavine prava.

- Nije prihvatljiva i odbacujemo kao protivustavnu, protivnu Dejtonskom sporazumu i protivnu međunarodnom javnom pravu svaku ideju i praksu uzurpiranja državnih ovlaštenja i uzurpacije dijela državnog suvereniteta BiH od strane entiteta ili nižih nivoa vlasti u BiH. Konkretno, aktivnosti i odluke Narodne skupštine i Vlade RS na usvajanju zakona o lijekovima i agenciji za lijekove RS i zaključaka o tzv. „vraćanju nadležnosti“ kojima se prijeti i priprema samovoljno formirati paralelne, nelegalne i pobunjeničke institucije entiteta RS (vojsku, obavještajnu službu, VSTV, UIO), a sam entitet proglasiti "državom u državi" su neprihvatljive.

Odluke NSRS od 10. decembra 2021. direktno krše Dejtonski mirovni sporazum, ustavo-pravni poredak Bosne i Hercegovine i prijete da de facto podijele državu Bosnu i Hercegovinu na dva dijela od kojih će jedan, entitet RS pretendovati na status "države u državi" ili "nezavisne države". Ovaj proces može BiH pretvoriti u neki novi Kipar, ili Donbas, a građane entiteta RS, zajedno sa ostatkom države odvesti u još dublju izolaciju, ekonomsku i političku krizu ili i u novi konflikt.

- Nije prihvatljiva i odbacujemo kao nedemokratsku i protivnu međunarodnom javnom i humanitarnom pravu i presudama ICTY u Hagu, ideju i mogućnost samoproglašenja ili priznavanja entiteta RS kao „države u državi“ ili kao "nezavisne države", a svako ko prihvati razgovor na ovu temu moraće se suočiti sa istorijskom i pravnom činjenicom da ukoliko međunarodni čindbenici prihvate da RS ima status ili praktikuje izvorni suverenitet "države", to automatski podrazumijeva da su prihvatili i legalizaciju genocida i zločina istrebljenja drugih i drugačijih kao potpuno legitimna sredstva i moduse za formiranje novih država, ili proširivanje postojećih država ili za osvajanje državne samostalnosti pojedinih regija ili kao moduse sprečavanja nastanka novih država.

- Podržavamo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i očekujemo da se odgovorni procesuiraju, a da visoki dužnosnici međunarodne zajednice jasno podrže vladavinu prava u Bosni i Hercegovini ugledajući se na društvena uredjenja zemalja iz kojih dolaze. Tu vladavinu prava nakon 1995. kreirale su i Sjedinjene Američke Države, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Evropska Unija i Ujedinjene Nacije, a danas flagrantno kršenje zakona od strane nekoliko političkih stranaka ignorišu rizikujući nove valove izbjeglica po Evropi u slučaju eskalacije.

Bosna i Hercegovina nije zajednica tri plemena, niti je sastavljena od etno-teritorijalnih jedinica, nego jedinstvena zemlja s hiljadugodišnjom historijom čiji stanovnici dijele istu historiju, isti jezik i ista pisma; posebna administrativno-politička regija Osmanskog i Austro-ugarskog carstva sa najmanje četverovjekovnim kontinuitetom kulturnih praksi, interkonfesionalnog, ekonomskog i političkog života njenih stanovnika različitih i fluidinih vjeroispovijesti i identiteta; moderna država sa neprekinutom državnošću i cjelovitom suverenošću i teritorijalnim integritetom od ZAVNOBiH-a 1943-1945. godine do danas i nezavisnošću od 1992. godine do danas. Bosna i Hercegovina nije nastala u Dejtonu, niti je nastala iz dva entiteta.

Bosna su i zvona sa crkvenog i katedralskog tornja i ezan sa munareta, i sinagoge u Sarajevu. Bosna je Evropska Unija u malom.

Organizatori, na kraju poručuju:

Iziđimo na ulice 10. januara 2022. i recimo jasno:

"NEĆEMO VIŠE PODJELANI RATOVA! "

"AKO NAM GLAS I NIJE STIGAO DUBOKO DO NEBA, VRISNULI SMO BAR KAKO TREBA! "

"SVI ZA BOSNU I HERCEGOVINU, BOSNA I HERCEGOVINA ZA SVE!'".