Vedad Demir o zbrinjavanju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori: "Uticaj na podzemne vode"

Uticaj odlagališta "Čerkezovac" na Trgovskoj gori na podzemne vode u Federaciji Bosne i Hercegovine, a posebno u Republici Srpskoj, moguć je "indirektno" preko površinskih voda i potoka, te zagađenja rijeke Une, izjavio je u razgovoru za Fenu direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir.

On podsjeća kako Federalni zavod za geologiju na osnovu Zaključka Vlade Federacije BiH od 2023. godine provodi aktivnosti na geološkim i hidrogeološkim istraživanjima u vezi zbrinjavanja radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora.

Aktivnosti su, između ostalog, obuhvatile pripremu i finalizaciju Osnovne geološke karte 1:100 000 list Bosanski Novi sa tumačem i izradu Programa hidrogeoloških istraživanja šireg područja Trgovske gore na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. U području istraživanja Trgovske gore na teritoriji Federacije BiH su tokom istraživanja definirana osnovna geomorfološka obilježja prostora; najvažniji vodotokovi, hidrometereološke karakteristike područja, te osnovne geološke, strukturno-tektonske i hidrogeološke karakteristike terena.

Trending

Nesreća u BiH: Pješaka udario autobus, zadobio teške tjelesne povrede

"Na sadašnjem stepenu istraženosti odlagalište radioaktivnog otpada "Čerkezovac" je situirano u "pretežno nepropusnom kompleksu" karbonske starosti, tako da se procjenjuje mala vjerovatnoća infiltracije zagađivača u podzemlje i "direktno" zagađenje podzemnih voda u Federaciji BiH. Uticaj odlagališta "Čerkezovac" na podzemne vode u Federaciji Bosne i Hercegovine, a posebno u Republici Srpskoj, moguć je "indirektno" preko površinskih voda i potoka, te zagađenja rijeke Une. S jedne strane potoci u području Trgovske gore iz Hrvatske se ulivaju u rijeku Unu koja "prihranjuje" izvorišta vode za piće u Bosanskom Novom (Republika Srpska), a sa druge strane neki potoci sa padina Trgovske gore na granici sa Hrvatskom "poniru" u kraški prostor Federacije Bosne i Hercegovine, tako da je njihov uticaj na izvorišta vode za piće vjerovatan, i bit će predmetom budućih hidrogeoloških istraživanja", rekao je Demir.

Federalni zavod za geologiju u 2026. godini planira izradu Projekta detaljnih hidrogeoloških istraživanja kojim bi se projektovali geološki, strukturno-tektonski, hidrogeološki, hidrološki i hidrotehnički istražni radovi za potrebe utvrđivanja uticaja odlagališta radioaktivnog otpada "Čerkezovac" na podzemne vode u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nakon izrade Projekta pristupilo bi se realizaciji istražnih radova u skladu sa važećim zakonskim propisima.

"Važno je naglasiti da su u prostornom obuhvatu istraživanja u Federaciji Bosne i Hercegovine utvrđena tri važna faktora koji limitiraju provođenje sadašnjih i budućih hidrogeoloških istraživanja kao što su: veoma nizak stepen geološke i hidrogeološke istraženosti terena, kontaminiranost prostora minsko-eksplozivnim sredstvima i neposredna blizina granice sa Hrvatskom", zaključio je Demir.

Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Prije 3 dana

Emir Dizdarević upozorava: Hrvatska žuri s odlaganjem nuklearnog otpada na granici sa BiH

Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada.

Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.

Lokacija za skladištenje je udaljena oko 800 metara zračne linije od granice Bosne i Hercegovine, te jedan kilometar od vodozahvata opštine Bosanski Novi (Novi Grad), iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi.