Ustavni sud BiH potvrdio: Krišto traži ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o Sudu BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je za Radiosarajevo.ba da je predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto uputila je 17. decembra 2020. apelaciju Ustavnom sudu BiH kojim traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH.

Piše: Faruk Vele

Zahtjev je, kako su naveli iz Ustavnog suda BiH, registrovan pod brojem 15/20.

"U vezi Vašeg upita obavještavamo Vas da je predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gđa Borjana Krišto 17. decembra 2020. godine podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 9. stav 1., člana 10. stav 4., člana 11. stav 1. tačka b) Zakona o Sudu BiH-prečišćeni tekst („Službeni glasnik BiH“ br. 49/09, 74/09 i 97/09) sa odredbama čl. I/2., II/2., II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i člana 14. tačka 5. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima", kazali su za Radiosarajevo.ba iz Ustavnog suda BiH.

Na pitanje u kojoj fazi je navedeni predmet, iz Ustavnog suda BiH su nam odgovorili da se on nalazi "u fazi rada".

Šta traži Krišto?

Prema navodima portala Istraga.ba, Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH.

"Nova operacija HDZ-a: Borjana Krišto preko Ustavnog suda ruši Sud BiH! ", navodi autor Avdo Avdić.

"Ukoliko Ustavni sud to prihvati, Sud BiH bi u svim predmetima mogao odlučivati samo kao prvostepeni sud i do eventualnog osnivanja novog suda nijedna donesena odluka na državnom sudu ne bi bila pravosnažna", pojašnjava ovaj portal.

Inače, članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.

"Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka", piše u članu 9. Zakona o Sudu BiH.

Krišto je u obrazloženju zahtjeva za ocjenu ustavnosti navela da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu u skladu s Ustavom, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

Tim odredbama je, naime, propisano dvostepeno odlučivanje u svim predmetima.

Nadalje, Krišto smatra da "Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama, jer predsjednik Suda ima zakonsko pravo da sudije raspoređuje u odjeljenje koje on želi".

"Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjeljenje Suda BiH i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti, ali nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud već samo jedno odjeljenje istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljio princip dvostupnosti, Apelaciono odjeljenje bi se trebalo organizirati kao poseban viši sud", obrazložila je Krišto.

Osnovati Vrhovni sud BiH

Ugledni profesor ustavnog prava i dugogodišnji mostarski sudija Nuro Pobrić ističe da smo mi specifična zemlja po ustroju sudske vlasti iz razloga što još uvijek nemamo Vrhovni sud BiH.

"Sud BiH nije Vrhovni sud Bosne i Hercegovine. U tom Sudu BiH se odlučuje i u prvostepenom i u drugostepenom postupku. To Apelaciono vijeće je vijeće istog Suda, kao i prvostepeno vijeće. Vjerovatno je za podnosioca zahtjeva za ocjenu ustavnosti to rješenje bilo problematično. Ja ne bih procjenjivao kakva će biti odluka Ustavnog suda. U svakom slučaju, ovlašteni predlagač je podnio apelaciju. Ustavni sud BiH će odlučiti o tome. Samo je indikativno što do sada niko nije podnio takav zahtjev. To može biti stvar nekih ocjena, procjena... Možda je to trebao uraditi i ranije, što bi bilo i korisno. Onda bi se postavilo pitanje da li je potrebno, a jeste potrebno po mom sudu, osnivanje Vrhovnog suda BiH. Sud BiH bi umanjio svoje nadležnosti i sudio bi samo u krivičnim stvarima i za neka krivična djela", objašnjava Pobrić.

Napominje da, ipak, ne treba iznositi preuranjene ocjene.

"Treba sačekati odluku Ustavnog suda. Kakva god bude, bit će vrlo značajna za buduću praksu", dodao je.

Žele da eliminišu utjecaj Suda

Sudija Suda BiH Branko Perić smatra da je struktura Suda BiH zaista jeste suprotna međunarodnim aktima, i Evropske konvencije i Međunarodnom paktu o političkim slobodama, koji predviđa da o žalbama odlučuje viši sud, a ne odjeljenje nekog prvostepenog suda.

"Mislim da je apelacija potpuno osnovana, samo ne znam kako će je riješiti. Mislim da je ovo rješenje o apelacionom sudu BiH rješenje koje hitno mora da se stavi na dnevni red Parlamenta BiH. Dakle, govorim o Zakonu o apelacionom sudu BiH. Nigdje u Evropi jedan te isti sud ne odlučuje o svojim odlukama. Stranci su to ubacili u naš pravosudni sistem po uzoru na Haaški tribunal koji je, ipak, ad hoc sud, nije redovan. Nigdje na svijetu ovo ne postoji. Kada sam ja o tome pisao 2006. godine, mnogi su me krtikovali, i na Sudu BiH. Nisu tvrdili da to nije tako kao sam ja napisao, ali su pričali priču da je to loše za BiH. Ustao je onda jedan strani sudija, mislim iz Engleske, i rekao da nigdje u Evropi isti sud ne odlučuje i o žalbama. Tada je prekinuta sva ta rasprava", prisjeća se Perić.

Međutim, u potezu Borjane Krišto vidi i težnje politika da se trenutno umanji utjecaj Suda BiH.

"To jeste sada zbog utjecaja Suda BiH. Neki hoće taj utjecaj da eliminišu, pa se sada zalažu za apelacioni sud. Mislim da Krišto to vidi na način "sad ćemo mi u tri institucije na razini BiH rasporediti svoje ljude pa ćemo opet nešto"... Ali, u suštini, sve to je pravno potpuno osnovano, bez obzira šta političari misle. Oni su se sad sjetili da to traže. Očigledno da imaju (u vidu) neki drugačiji raspored političke moći. Ali, ipak, teže je politički utjecati kada imate tri institucije, pa su različiti ljudi raspoređeni na neke pozicije. Da ne može niko reći odlučuju Hrvati, Srbi ili Bošnjaci. Sve, međutim, zavisi od ljudi, koliko su ljudi od integriteta i profesionalci", zaključuje Perić.

Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec nije se odazvao našem pozivu da komentira zahtjev Borjane Krišto.