U susret Ajvatovici: Kompozicija 'Tevba' hora Preporod Gornji Vakuf
Istoimeni CD ugledao je svjetlo dana prije nepunih šest godina, ali sve dosad nije bilo prilike da se uradi i spot.
Napokon, posao je dovršen, a radnja je povezana s Ajvatovicom, što spot svakako čini aktuelnim, jer su u toku aktivnosti manifestacije 506. Dana Ajvatovice.
Podsjećamo, danas su konjanici krenuli put Ajvatovice, a sutra će biti održana centralna manifestacija Ajvatovice.
Tekst za ilahiju napisao je Avdo Zec, aranžman Edin Fazlić Fatih, a za snimanje spota zaslužna je ekipa dron.ba. Lokacije snimanja spota bile su Prusac (dio starog grada i stijena na Ajvatovici), te Gornji Vakuf, netaknuti dio prirode - slap koji ostavlja bez daha svojom ljepotom. Sve je povezano u jednu predivnu priču o Ajvatovici i o simbolu pokajanja i obavljanja zikra nakon kojega je, prema predanju, raspukla stijena i potekla voda žednom stanovništvu toga kraja.
Ovaj hor oformljen polovinom 1998. godine djelovao je samostalno sve do 2004. od kada hor postaje sekcijom BZK "Preporod" Gornji Vakuf. Današnji hor broji 20 članova a do danas sastav hora se mijenjao. Sadašnju postavku hora čine mješoviti sastav.
O Ajvatovici
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Povezano
/ Najnovije
