U BiH nije potrebna GMO hrana

Nema ni jednog razloga da se GMO (Genetski modificirani organizam) proizvodi u BiH, i mi zaista ne trebamo da budemo neka naredna zemlja koja će da dozvoli da se proizvodi GMO. To govorim kao naučnik, kao čovjek“, izjavio je Feni prof.dr. Kasim Bajrović, direktor Instituta za genetički inžinjering i biotehnologije Sarajevo i član Vijeća GMO BiH, na pitanje da li je BiH uopće potrebna GMO hrana, s obzirom da BiH ima oko četiri miliona građana.

Kontrolisati svakako

Ipak, mišljenja je da BiH ima obavezu da kontroliše i vrši selekciju, da li je hrana koja se uvozi izvana, ili čak proizvodi u BiH, genetički modificirana ili nije.

Bajrović je pojasnio da postoje sve zakonske pretpostavke da se konačno može vršiti kontrola genetski modificirane hrane (GMO), odnosno, hrane koja inicijalno sadrži genetski modificirane organizme.

- U tom smislu mislim da će se vrlo brzo u BiH morati uzimati uzorci na primjer sa sjemenskog materijala, gotovih proizvoda, pogotovu onih koji mogu sadržavati genetski modificirane organizme, odnosno biljke, i da se šalju u laboratorije, naveo je Bajrović.

Hrana u BiH glavnom ispravna

Nažalost, naglasio je, do sada, se još nije počelo sa primjenom i korištenjem zakona.

Po njegovim riječima postoji mogućnost da se gotovi proizvodi, kao što su salame, viršle i drugo, pod plaštom normalnih proizvoda uvoze u BiH a da potrošači ne znaju šta konzumiraju.

- Kada to kažem, ne mislim da je GMO loša ili nezdrava hrana, nego je pravo svakog potrošača da zna šta konzumira. U tom smislu, po Zakonu koji je usvojen na nivou BiH sva ta hrana je obilježena i onda je na volji potrošača da li će je konzumirati ili neće, istakao je Bajrović.

Bajrović je također naglasio kako se generalno, po svim zahtjevima Agencije za sigurnost hrane BiH, po analizama koje oni dobijaju, može reći da je hrana u BiH uglavnom zdravstveno ispravna i da zadovoljava zdravstvene kriterije.

Ali, dodao je, kada je u pitanju GMO nažalost nema podataka u BiH o zastupljenosti takve hrane u BiH, iako u svijetu oko 50 država uzgaja takvu hranu, koristi je i u ishrani i u medicinske svrhe.

GMO-hrana mora biti obilježena

- Po Zakonu o GMO u BiH, dozvoljena je kontrola i detekcija, a ne uzgoj u BiH. Mi u GMO vijeću BiH, insistiramo da čim prije počne primjena tog zakona, jer u tom slučaju, svi proizvodi, koji potencijalno mogu biti genetički modificirani, se trebaju testirati i takva hrana mora biti obilježena, bio je izričit Bajrović.

Dodao je da se nažalost, često čak i evropski zakon o GMO-u ne poštuje, te GMO proizvodi nemaju deklaraciju kao oznaku i da takve proizvode iz EU uvozi možda i BiH.

- Trebalo bi da GMO hrana bude obilježena, međutim, često se taj zakon ni u EU ne poštuje, a po Zakonu SAD-a GMO hrana ne mora biti obilježena, rekao je.

Bajrović je podsjetio da je u RS-u usvojen Zakon o GMO, koji ne samo da zabranjuje uzgoj i transport, nego čak i kontrola, te da je takav zakon vrlo rigidan i u koliziji sa državnim zakonom, tako da bi taj zakon na nivou entiteta trebalo amandmanski promijeniti.

- Mi u GMO vijeću smo za to da se vrši kontrola hrane, a ne uzgoj, zaključio je prof.dr. Bajrović.

Agencija za sigurnost hrane BiH osnovala je četiri laboratorije za kontrolu genetski modificiranih organizama (GMO), na institutima u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu, te pri Institutu za genetički inženjering Univerziteta u Sarajevu.