Turčalo: Zabrana kretanja migrantima bila bi prevelik logistički i sigurnosni poduhvat

Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini kulminira. Već danima stižu dramatični izvještaji o incidentima u kojima učestvuju ilegalni migranti, od Ilidže do Velike Kaduše.

Kako to obično biva u sličnim situacijama, među građane se uvukao strah, a jučer su u kladuškoj mjesnoj zajednici Polje organizirani masovni protesti građana nezadovoljnih migrantskom krizom. Došlo je i do incidenata!

Piše: Faruk Vele

Kako napisa penzionisani sarajevski policajac Dragan Mioković, kada država neće ili ne zna da upravlja ozbiljnom krizom poput ove migrantske, neminovnost je da građani "uzmu pravdu u svoje ruke". I autor ovih redaka je još prije dvije godine nastojao upozoriti javnost kuda vodi to ako građani počnu rješavati krizu na svoj način.

Tenzije će se povećati

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine dr. Selmo Cikotić izjavio je da je namjera da se pri suočavanju s krizom poštuju i sva ljudska prava, ali "pri tome se ne smije zaboraviti da su prava i slobode naših građana za sve institucije države ispred prava i sloboda migranata".

"Ne mogu se zaštitom i slobodom migranata dovesti u pitanje prava i slobode naših ljudi, kazao je Cikotić za Fenu.

Kako osigurati sigurnost bh. građana, a poštovati prava migranata i međunarodne propise o postupanju s ovim osobama, za Radiosarajevo.ba govori dekan Fakulteta političkih nauka, prof. dr. Sead Turčalo.

Profesor Turčalo na prvom i drugom ciklusu odsjeka Sigurnosnih i mirovnih studija i Politologije predaje na kolegijima Geopolitika, Međunarodna sigurnost, te Energetska sigurnost i Upravljanje konfliktima u međunarodnim odnosim, te je itekako relevantan sagovornik u ovoj oblasti.

"Djelovanje u migrantskoj krizi je usložnjeno u prvom redu činjenicom da je teret odgovornosti neravnomjerno raspoređen. Povremeno se stječe utisak da se kriza ne percipira kao izazov za cijelu državu, budući da njome izravno i ravnomjerno nije ugrožena cijela zemlja, niti njena dva entiteta i jedan distrikt, nego samo dva kantona u Federaciji BiH – Sarajevski, u koji većina migranata prvo dolazi, ili ih se organizirano dovozi s teritorija bh. entiteta Republike Srpske, i gdje počinje formalna registracija kod Službe za poslove sa strancima, te Unsko-sanski kanton, u kojem ih najveći broj na kraju završi, čekajući da iskušaju sreću i da nekom od krijumčarskih ruta ili, rjeđe, samostalno pokušaju prijeći u Hrvatsku. Odnedavno je žarišna tačka stvorena i u Tuzlanskom kantonu", kazao je Turčalo za Radiosarajevo.ba.

Istovremeno se, smatra on, zanemaruje činjenica da je suštinski potreban integrisani odgovor da bi se kriza počela rješavati.

"Ministarstvo sigurnosti ima neku vrstu odgovornosti za strateško usmjeravanje, ali je neophodno isto tako da dobije operativnu pomoć na svim nivoima da bi moglo uspješno odgovoriti na ovaj izazov", ukazuje Turčalo.

Smatra da bi u narednim mjesecima intenzitet tenzija mogao i povećati, budući da ćemo na lokalnim nivoima imati rast političke polarizacije zbog izbora.

"Vrlo lahko možemo očekivati da lokalni akteri, pogotovo u žarišnim tačkama, stve i ovo pitanje u centar svojih političkih kampanja", upozorio je.

Zatvoreni centar

Prema njegovim riječima, postoji nekoliko prioritetnih aktivnosti, koje bi bilo nužno poduzeti da bi se kriza stavila pod kontrolu, budući da je, kako ističe, iluzorno očekivati da se potpuno riješi jer se radi o globalnom izazovu čije lokalne reperkusije i mi osjećamo.

"U prvom redu nužno je tehnološki opremiti ranjiva granična područja, jer se konvencionalnim putem, čak i uz nužno povećanje broja graničnih policajaca, ne mogu polučiti odgovarajući rezultati. Bila bi neophodna i efikasnija primjena sporazuma o readmisiji posebno sa Srbijom, sa akcentom na skraćenu proceduru, obzirom da skoro svi migranti prelaze granicu na istoku i sjevero-istoku BiH. Nužni su nam sporazumi o readmisiji sa zemljama sjeverne Afrike i Srednjeg istoka, jer najveći broj ilegalnih migranata dolazi iz tih regija. Sa nekim od tih zemalja uopće nemamo tog sporazuma. To je uopće preduslov da bi se vršio bilo kakav prisilni povrat u zemlje porijekla", kaže Turčalo.

Često se pominje i opcija onemogućavanja kretanja.

Pitali smo profesora Turčala je li to rješenje?

"Mislim da je to u ovom trenutku prevelik i logistički i sigurnosni poduhvat da bi se takvo rješenje implementiralo na cjelokupnu populaciju ilegalnih migranata. Ono što bi bilo moguće, pa čak i dobro, jeste uspostava zatvorenog centra, u kojem bi se smještali svi ilegalni migranti koji počine neko krivično djelo tokom svog boravka u BiH", zaključio je Turčalo.