Tribina o nekadašnjim muzejima revolucije, danas

Muzeji bez revolucije naziv je tribine koja je održana danas u Historijskom muzeju BiH u organizaciji te muzejske institucije i Centra za suočavanje s prošlošću iz Hrvatske Documente.
 
Skup je organiziran u okviru programa obilježavanja proglašenja zgrade Muzeja nacionalnim spomenikom i pedeset godina od izgradnje muzejske zgrade, kao i u okviru regionalnih studijskih posjeta mjestima sjećanja i stradanja iz Drugog svjetskog rata koje Documenta organizira za učesnike iz Hrvatske.
 
Uvodna izlaganja na ovom skupu održali su Amra Čusto iz Zavoda za zaštitu spomenika kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS, Husnija Kamberović iz Instituta za istoriju Sarajevo, te Rhea Ivanuš iz Hrvatskog povijesnog muzeja Zagreb.

Muzeji i ideologija

Učesnici su razmatrali današnji položaj ovih muzeja revolucije osnivanih u socijalističkoj Jugoslaviji neposredno nakon Drugog svjetskog rata, čiji je zadatak da prikupljaju, čuvaju i izlažu dokumente o "narodnooslobodilačkoj borbi i tekovinama koje su u njoj izvojevane", te čuvaju i gaje uspomenu na narodne heroje i žrtve fašizma čime su uticali na kreiranje društvenog pamćenja.
 
Promjenu društveno-političkog konteksta početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća preživjeli su brisanjem revolucije iz naziva, proširujući se tematski i hronološki ili spajanjem s drugim ustanovama, čineći to na manje ili više uspješan način.

Interes ljudi još uvijek postoji

Kustosica Hrvatskog povijesnog muzeja Zagreb Rhea Ivanuš smatra da je na žalost interes za muzeje revolucije slabio već 80-ih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj. Ona je navela da je u okviru Muzeja revolucije naroda Hrvatske nekada postojalo šest memorijala, a danas je ta građa sastavni dio Hrvatskog povijesnog muzeja, a na osnovu nje se još uvijek priređuju izložbe.
 
"Zainteresiranost za ovaj muzej je jako velika. Možda je koncept starih muzeja revolucije zastario, ali kada se eksponati prikažu u širem kontekstu ljudi su vrlo zainteresirani. Tako smo nedavno imali izložbu "Nativ-pozitiv"gdje smo prikazali period od 1941.-1945., okupaciju Jugoslavije, dolazak i formiranje NDH- a, te u isto vrijeme narastanje antifašističkog pokreta uz pojedine istaknute osobe. Izložba je imala veliki uspjeh, ali je bilo različitih mišljenja - kazala je ona.

Ivanuš je mišljenja da je moguće stare eksponate "očistiti" od ideologije, jer danas već postoji značajna distanca od tog perioda.

Također je ocijenila da je ekipa iz Hrvatske u okviru Studijskog putovanja na mjesta sjećanja posjetila Jajce, gdje su vidjeli da je stalna postavka u Muzeju 2. zasjedanja AVNOJ-a vrlo zgodno i moderno napravljena. Time je, smatra ona, potvrđeno kako kultura ima punog smisla za obnovu svih tih spomenika i memorijama koji su značajni za zajedničku istoriju zemalja bivše Jugoslavije.
 
Amra Čusto iz Zavoda za zaštitu spomenika kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS izlaganjem je dala pregeld uticaja nekadašnjih muzeja revolucije na izgradnju kolektivnog sjećanja od trenutka kada su osnovani do danas. Slijede 90-te godine i promijenjeni politički kontekst, na osnovu čega je govorila kako se to odrazilo na sudbinu i djelovanje tih muzeja.
 
"Historijski muzej nema riješen pravni status, što se svakako odrazilo na njegovo aktivnije djelovanje, ali iako u takvom položaju kroz tematske i stalne izložbe ipak utiče na neko društveno sjećanje", zaklučila je ona.

O neriješenom statusu muzeja

Zamjenica direktora Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović podsjeća da je  Muzej revolucije osnovan s ciljem da promovira narodnooslobodilačku borbu, antifašizam i humanističku ideologiju. Međutim, 90-ih godina je transformiran kada je i proširio svoju djelatnost tematski i hronološki. Ističe da je to ostalo u drugom planu kako status muzeja još uvijek nije riješen.
 
"Umjesto da razmišljamo: šta sada, kako se prilagoditi novom vremenu i kako se postaviti prema socijalističkom naslijeđu, mi još uvijek raspravljamo o statusu muzeja. Tribina i treba da odgovori na pitanja šta sa zbirkama, te kakav je odnos javnosti prema nasljeđu Drugog svjetskog rata i antifašizmu - ocijenila je ona.
 
Također, podvlači da je Historijski muzej BiH danas potpuno marginaliziran, ali da muzej mora biti mjesto razgovora i debate, kao i mjesto suočavanja s prošlošću i pomirenja.

Studijska putovanja na mjesta sjećanja uključuje seriju obrazovnih studijskih putovanja mjestima obilježenima traumatskim događajima iz razdoblja 1941. do 1999. u različitim postjugoslavenskim zemljama.