Poruka Sarajeva iz Washingtona: Hagada koja je preživjela ratove danas je most među narodima

Sarajevska Hagada kao poveznica svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Tim riječima Sven Alkalaj, bosanskohercegovački ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama opisuje jevrejsku obrednu knjigu iz 14. vijeka koja sadrži biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah, posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva.

Radi se o rukopisu koji je ispisan na pažljivo obrađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još nije bio u masovnoj upotrebi.

Knjiga je preživjela progon iz Španije, inkviziciju, dva svjetska i posljednji rat u Bosni i Hercegovini, a promovisana je američkoj publici 24. marta u Capitol Hillu, u Washingtonu, sjedištu zakonodavne vlasti Sjedinjenih Američkih Država, u povodu ovog jevrejskog praznika.

Trending

Želite postati mladi lideri pravosuđa? Prijavite se na program Leaders for Justice BiH

Sarajevska Hagada je predstavljena kao primjer naslijeđa koje povezuje, a ne razdvaja, kaže Alkalaj za Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Nije riječ samo o vjeri, nego i o hrabrosti svih onih koji su branili slobodu Bosne i Hercegovine. Tako danas možemo predstavljati Sarajevsku Hagadu kao vrhunac koegzistencije i suživota naroda koji žive na prostoru Bosne i Hercegovine. Ne treba da govorimo o mržnji jednih prema drugima, o rušenju bogomolja ili krađama iz njih.

24.03.26. 18:24

Bursać: Samo da se Hagada u Sarajevo "vrati" i da se prestanemo brukati!

Mislim da smo u fazi da Sarajevska Hagada bude poveznica svih naroda u BiH. To je osnovna ideja, bez ikakve političke konotacije prema današnjem geopolitičkom stanju u svijetu", kaže Alkalaj za RSE.

Simbolika Sarajevske Hagade predstavljena je brojnim zvanicama, uključujući američke kongresmene, predstavnike institucija i organizacija, kao i goste iz regiona. Događaju su prisustvovali i Denis Bećirević, predsjedavajući Predsjedništva BiH, te Elmedin Konaković, državni ministar vanjskih poslova.

Hagada se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu koji je otkupio 1894. godine od Josefa Cohena. Čuva se u posebno opremljenim uslovima.

Hagada 'vrhunac' suživota naroda u BiH

Ambasador BiH u SAD-u Sven Alkalaj izjavio je kako promocija nije bila politički događaj, već skup sa porukama univerzalnih ljudskih vrijednosti.

Prema njegovim riječima, centralni događaj u Washingtonu bila je tradicionalna religijska "seder" večera. Radi se o obrednoj večeri koja se organizuje za najveći jevrejski praznik Pesah.

Promocijom se, dodaje, željela poslati jasna poruka da su u Bosni i Hercegovini "suživot i koegzistencija stvarne vrijednosti".

"Ja očekujem jedan pozitivan uticaj prema Bosni i Hercegovini, jer smo kroz brojne aktivnosti lobističkih grupa koje nisu prijatelji Bosne i Hercegovine često predstavljeni kao prostor sukoba civilizacijskih vrijednosti, kao mjesto gdje se ruše i kršćanske i druge vjerske vrijednosti", naveo je Alkalaj.

Važnost promocije Hagade u momentu kada 'BiH više nije u fokusu svjetskih zbivanja'
Sarajevska Hagada je jedan od najznačajnijih simbola kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

U kontekstu promocije u Washigtonu, Igor Bencion Kožemjakin, hazan Jevrejske opštine Sarajevo, za Radio Slobodna Evropa navodi kako je "posebno važno" što se Hagada predstavlja danas, "kada Bosna i Hercegovina više nije u fokusu svjetskih zbivanja".

"Hagada je stoljećima opstajala ne zahvaljujući jednoj zajednici, nego zahvaljujući ljudima različitih vjera, identiteta i kultura koji su je prepoznavali kao dio vlastitog nasljeđa. Hagada je uspomena na zajedništvo, a ne povod za sukob. U Bosni i Hercegovini građani su je uvijek doživljavali kao nešto što pripada svima", rekao je Kožemjakin za RSE.

Ističe i da Hagada treba da se "čita, tumači i predstavlja" u skladu sa vrijednostima koje su je pratile kroz vijekove, bez zloupotreba u političke svrhe.

"Podsjeća nas na temeljne ljudske vrijednosti, slobodu, jednakost, dostojanstvo. Njena primarna funkcija je prenos priče o izlasku iz ropstva, priče koju roditelji prenose djeci, iz generacije u generaciju. Svake godine čitamo Hagadu, ponovo ispisujemo isto sjećanje, pretvaramo ga u etički odnos prema drugom čovjeku", naveo je.

Kako je nastala Hagada?

Sarajevska Hagada nastala je na sjeveru Španije između 1330. i 1380. godine, u vremenu kada iluminirani hebrejski rukopisi gotovo i nisu postojali.

Pretpostavlja se da je nastala kao svadbeni dar, jer jedan od najistaknutijih prikaza sadrži dva grba najmoćnijih katalonskih porodica toga vremena, ukrašena motivima cvijeća, ptica i leptira.

Sastoji se od 142 pergamentska lista podijeljena u tri cjeline, od bogato ilustrovanog prikaza stvaranja svijeta, preko narativnog i simbolički ornamentiranog teksta, do molitvi i psalama koji se čitaju tokom Pesaha.

Upravo raskoš kolorita, fantastični svijet životinja i simbola, kao i hrabrost nepoznatog umjetnika koji je ilustrovao i ljudske figure, čak i lik Stvoritelja, čine ovaj rukopis jedinstvenim.

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Jakob Finci, podsjeća upravo na tu neobičnu slobodu u umjetničkom izrazu.

"Iako je u judaizmu zabranjeno prikazivanje ljudskih likova, Hagada sadrži brojne ilustracije, čak i prikaz stvaranja svijeta", naveo je.

Finci navodi za RSE kako je "bio dug put Hagade do Sarajeva", kada su je Sefardi ponijeli iz Španije tokom protjerivanja Jevreja.

Na tlo Bosne i Hercegovine, Hagada je iz Španije stigla 1492. godine. Preživjela je inkvizicijske provjere u Veneciji i Modeni, o čemu svjedoče zabilješke u rukopisu, a u Sarajevo je dospjela sredinom 19. vijeka.

Najpoznatija epizoda njenog spašavanja dogodila se 1941. godine, kada su kustos Derviš Korkut i direktor Jozo Petrović zavarali nacističkog oficira, tvrdeći da je knjigu već odnio drugi njemački vojnik. Sakrili su je i tako joj ponovo produžili život.

Tokom opsade Sarajeva 1990-ih, Hagada je bila prebačena u sef Narodne banke i tako izbjegla razaranje.

Stručna obnova i uređenje posebne sef-sobe u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nakon rata devedesetih godina prošlog vijeka, koštali su oko 120.000 dolara, uz podršku UN-a i njemačke vlade.

Zašto je institucija koja čuva Hagadu izostavljena?

Muzej podsjeća da je Hagada preživjela zahvaljujući decenijama stručnog rada kustosa i konzervatora, da je uvrštena na UNESCO-ov registar "Memory of the World" i da je međunarodno priznata upravo zahvaljujući stručnoj obradi i izložbama poput "Tri života Sarajevske hagade".

Na tvrdnje Muzeja nije odgovoreno iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je jedan od organizatora promocije Sarajevske Hagade u SAD-u.

Ranije promocije Sarajevske Hagade

Originalno djelo "Sarajevska Hagada", samo je jednom, krajem 80-ih godina, napustilo Sarajevo, gdje je prikazano u Zagrebu i odmah vraćeno.

Odbijeni su, po tvrdnji Jakoba Fincija, brojni pozivi da se predstavi u muzejima svijeta, između ostalog, i u Metropolitan Museum of Art u New Yorku, zbog bojazni da se ne bi vratila u zemlju.

"To je vjerovatno jedini slučaj da je jedan od najvećih svjetskih muzeja dobio odbijenicu za izlaganje ovako vrijednog artefakta", rekao je Finci.

Ipak, politika čuvanja originala u Sarajevu ograničila je njeno međunarodno predstavljanje. Umjesto toga, izrađeno je kvalitetno faksimilno izdanje koje se danas nalazi u velikim svjetskim bibliotekama i univerzitetima.

"Mnogi žele vidjeti original, ali kao što je razlika između kopije i originala Da Vinčijeve Mona Lise, tako je i sa Hagadom. Ko želi da je vidi, treba da dođe u Sarajevo", zaključio je Finci.

Dok se Hagada promoviše u Washingtonu, iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu, institucije koja je čuva već 132 godine, pitaju zbog čega nisu bili uključeni u organizaciju njene promocije.

"Ne osporavamo pravo političkim i vjerskim predstavnicima da promovišu predmete iz naših zbirki, ali smatramo neprimjerenim da se predstavljanje jednog od najvrjednijih rukopisa prepušta nepoznatim osobama, bez konsultacija s osobljem Muzeja", istakli su u saopštenju 24. marta.

Inače, u okviru obilježavanja jevrejskog praznika Pesah, i u Sarajevu će u aprilu biti organizovana večera, čime će se nastaviti tradicija okupljanja i dijaloga među predstavnicima različitih zajednica u Bosni i Hercegovini.

U BiH živi između 700 i 1.000 Jevreja.