Stručnjaci za Radiosarajevo.ba: Zašto raste broj nesreća s motociklima i kako to spriječiti?

Saobraćajne nezgode na cestama širom Bosne i Hercegovine postale su svakodnevnica, a broj povrijeđenih i stradalih iz godine u godinu sve je veći.

Posebno rizičan period je ljeto, kada je na putevima znatno veći broj motociklista. U takvim uslovima, uz lošu infrastrukturu, visoke temperature i sve slabiju saobraćajnu kulturu, rizik od nesreće višestruko se povećava.

Stalni sudski vještak saobraćajne struke Alen Bičo je za portal Radiosarajevo.ba kazao da trenutne mjere, koje se uglavnom svode na postavljanje radara i represivne kazne, nisu dovoljne.

Trending

Tragedija u BiH: Poginuo vozač kombajna

"Kada govorimo o općoj sigurnosnoj situaciji u saobraćaju na teritoriji naše države, mišljenja sam da je ona u izrazito lošem stanju i da postaje sve gora. Iako se mnogo radi na unapređenju sigurnosti u saobraćaju putem različitih metoda, fokus je uglavnom na represivnim mjerama. Međutim, prema dostupnim podacima, ovakav pristup ne pokazuje očekivane rezultate.

Vjerujem da je ključna karika u lancu sigurnosti edukacija, kako novih, tako i iskusnih vozača. Već u samom procesu obuke vozača postoje ozbiljni propusti. Potrebno je postrožiti kriterije za polaganje vozačkog ispita i insistirati na većem stepenu opreza i odgovornosti kandidata prema ostalim učesnicima u saobraćaju. Loše stanje puteva, svakako, dodatno doprinosi nastanku saobraćajnih nezgoda.

28.06.25. 19:17

Još jedna saobraćajna nesreća u kojoj je učestvovao motocikl: Ima povrijeđenih

To se najviše odnosi na oštećene kolovoze, dotrajale zaštitne ograde, neuređene bankine te nedostatak ili lošu postavljenost saobraćajne signalizacije što su sve elementi koji bi mogli značajno poboljšati sigurnost na cestama za sve učesnike. Podaci jasno pokazuju porast broja saobraćajnih nezgoda u kojima učestvuju motociklisti. Ljetne gužve, vrućine, ali i općenito pogoršanje saobraćajne kulture dovode do nervoze za volanom, smanjenja pažnje i povećanja rizika od nesreća. U takvim okolnostima, učesnici postaju impulsivniji i skloniji greškama koje mogu imati teške posljedice", objasnio je Bičo.

Prema anketi koju je proveo portal Radiosarajevo.ba na temu Šta bi najviše pomoglo u smanjenju broja nesreća motociklista?, većina učesnika smatra da je sveobuhvatan pristup ključan. Ipak, posebno se izdvaja mišljenje da bi strožije kazne i kontrole mogle značajno doprinijeti sigurnosti na cestama. 

Istakao je da je od izuzetne važnosti, kada se dogodi saobraćajna nezgoda, da se na licu mjesta prikupe svi relevantni podaci poput informacija o učesnicima, tragovi nezgode, fotografije vozila i stanja kolovoza.

"Cijeli postupak mora biti nezavisan, profesionalan i detaljan, jer je upravo to osnova za utvrđivanje stvarnih uzroka nesreće. Statistički gledano, najveći broj nezgoda uzrokovan je neprilagođenom brzinom – bilo kod automobila ili motocikala. Dok su na magistralnim cestama nesreće uglavnom rezultat prebrze vožnje, na lokalnim cestama one najčešće nastaju zbog smanjene pažnje vozača u različitim situacijama.

Vještačenje saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, naročito onih u kojima su učestvovali motociklisti, izuzetno je složen i zahtjevan proces. Nerijetko su to prizori koji su teški za gledanje, a mnogi građani koji se zateknu na licu mjesta ne znaju kako pravilno reagirati. Zbog toga je dodatna edukacija javnosti i u tom segmentu neophodna, jer ponekad i jedna sekunda može biti presudna za nečiji život. Timovi koji izlaze na teren – policija, krim inspektori i vještaci – posvećuju veliku pažnju svakom detalju, jer i najmanji trag može ukazati na uzrok nezgode.

Cijeli proces može potrajati, ali temeljitost je ključ. Postavljanje video-nadzora bi u mnogome olakšalo otkrivanje okolnosti nesreće, ali nažalost, to nije moguće implementirati u svim dijelovima zemlje. Iako se i dalje oslanjamo na klasične metode, smatram da vještačka inteligencija ima veliki potencijal i da mora postati sastavni dio vještačenja i uviđaja saobraćajnih nezgoda u bliskoj budućnosti", dodao je Bičo.

Pravnik Ekspertiza-Tima Nedim Avdičević je za naš portal pojasnio da li povrijeđeni motociklista, kao i porodica stradalog, imaju pravo na naknadu štete, te da se visina iznosa određuje na osnovu težine povreda, trajnih posljedica ili gubitka člana porodice.

"Ukoliko je za nesreću odgovoran drugi učesnik u saobraćaju, šteta, bilo da je riječ o šteti na motoru, tjelesnoj povredi, invaliditetu ili smrti, naplaćuje se preko osiguranja od automobilske odgovornosti (AO) vozila koje je izazvalo nesreću.

Čak i u situacijama kada je motociklista sam skrivio nesreću, porodica može imati pravo na naknadu ako je motociklista imao ugovorenu auto nezgodu na polisi AO ili polisu osiguranja za slučaj smrti ili nezgode (tzv. dobrovoljno osiguranje). Ova osiguranja se isplaćuju nezavisno od krivice i predstavljaju dodatnu finansijsku zaštitu porodici u teškim situacijama. Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju Federacije BiH propisuje tačno određene iznose naknada za duševne bolove porodice u slučaju smrti motocikliste: 24.000 KM za bračnog ili vanbračnog partnera, roditelje i djecu, te 8.400 KM za braću i sestre ako su živjeli u zajedničkom domaćinstvu.

Takođe, članovima uže porodice priznaje se naknada i za duševne bolove zbog naročito teškog invaliditeta motocikliste (kada je trajno oštećenje zdravlja 70 posto i više), i to u visini do 24.000 KM. U slučaju tjelesnih povreda motocikliste, naknada se isplaćuje za utvrđeni procenat invaliditeta, pretrpljene bolove, pretrpljeni strah i naruženost. Takođe, može se dobiti naknada za izgubljenu zaradu za vrijeme provedeno na liječenju", pojasnio je Avdičević.

Iako su propisani iznosi zakonom jasan korak ka pravnoj sigurnosti oštećenih, u poređenju sa zemljama Europske unije i regiona, ti iznosi su i dalje značajno niži u našoj zemlji.

"Na primjer, u Hrvatskoj, Sloveniji ili Italiji, naknade za slične situacije (smrt djeteta, supružnika ili roditelja) su često dvostruko ili trostruko veće, a u pojedinim slučajevima i više od 100.000 EUR (200.000KM) po osobi, zavisno od sudske prakse i životnih troškova. Uprkos zakonom propisanim minimalnim iznosima naknade, praksa pokazuje da postoji potreba za dodatnim usklađivanjem sa europskim standardima, kako bi žrtve saobraćajnih nezgoda i njihove porodice u Bosni i Hercegovini bile ravnopravno zaštićene kao i građani država članica Europske unije", poručio je Avdičević.

Stručnjaci Ekspertiza-Tima su uputili apel svim učesnicima u saobraćaju da pokažu maksimalnu pažnju kako prema sebi, tako i prema drugima.

"Prvi korak mora krenuti od nas samih. Svaka lična promjena, koliko god mala bila, može imati pozitivan uticaj na cjelokupnu sliku saobraćajne kulture. Ono što mi kao građani možemo, trebamo učiniti – a ono što je u nadležnosti institucija, treba biti njihov zadatak i odgovornost. U nadi da će svi ti koraci voditi ka sigurnijem i odgovornijem saobraćaju za sve nas", zaključili su razgovor za portal Radiosarajevo.ba.