Sto godina od osnivanja Narodnog pozorišta: Publika nam je najvažnija

Prije tačno stotinu godina donesena je odluka da počne s radom jedna od najvažnijih kulturnih institucija u glavnom gradu BiH - Narodno pozorište Sarajevo.

Tim povodom razgovarali smo sa direktorom Izudinom Bajrovićem koji je za Radiosarajevo.ba rekao kako će NPS 2021. godine svečano obilježiti 100 godina otkako su počeli sa radom. 

"Prije skoro 100 godina, kada je Narodno pozorište počelo sa radom, premijerno je izvedena predstava Branislava Nušića 'Protekcija'. Moja je intimna želja, jer ne znam hoću li još uvijek biti na čelu ove institucije, da tu predstavu postavimo ponovo, istog dana na 100. godišnjicu. Uostalom, tema je aktuelna i nakon 100 godina", rekao je Bajrović za naš portal.

Ovu godišnjicu nisu obilježavali jer je administrativne prirode, te 2021. godinu smatraju mnogo važnijom i planiraju je svečano obilježiti.

Povodom stogodišnjice osnivanja jedne od najvažnijih institucija kulture u našoj državi na adresu pozorišta pristigle su brojne čestitke, te ih u ovoj instituciji smatraju značajnim.

Potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović uputila je čestitku menadžmentu, umjetnicima i svim uposlenicima Narodnog pozorišta Sarajevo u povodu stogodišnjice osnivanja.

 "To su dokazi da pozorište živi i nastavit će da živi. Publika postoji i pozorište će postojati dok god je i ima. Na nama je da opravdamo naše postojanje. Publika nam je najvažnija, mi ne mislimo da joj se treba podilaziti već da se može privući i drukčije", rekao je Bajrović za Radiosarajevo.ba.

U razgovoru za naš portal Bajrović je rekao kako se Narodno pozorište suočava sa istim problemima kao i sve druge institucije, ne samo kulturne, te kako im je jedan od najvećih problema nedostatak kako umjetničkih (Sarajevska filharmonija, Balet itd), tako i neumjetničkih kadrova kojih nema na tržištu u BiH - stolara itd.

Narodno pozorište Sarajevo najveća je pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini i jedna od najznačajnijih u Jugoistočnoj Evropi. Osnovano je 17. novembra 1921. godine, a svečani čin otvaranja pripao je Branislavu Nušiću, tadašnjem načelniku Umjetničkog odjeljenja Ministarstva prosvjete. Tri večeri za redom izvođeni su muzičko-dramski programi i tako je ozvaničen početak rada kuće.

U počecima svog postojanja Narodno pozorište Sarajevo je djelovalo isključivo kao dramsko pozorište. Od 1946. u ovo pozorište se uvode i muzički oblici djelovanja, pa će tako bogatoj historiji ovog pozorišta izuzetno pridonijeti Opera, odnosno Balet. Narodno pozorište Sarajevo je središnja pozorišna kuća države BiH i ono je svojim umjetničkim rezultatima, radom generacija umjetnika, a posebno načinom organizacije (tri ansambla Opera, Drama i Balet), veoma važan element pozorišnog i uopšte duhovnog života u BiH. 9. novembra 1946. započela je svoju umjetničku djelatnost Sarajevska opera, svečanom premijerom "Prodana nevjesta" Bedricha Smetane. Time je učinjen veliki napredak u razvijanju muzičke kulture u Bosni i Hercegovini.

Sarajevski balet osnovan je također 1946. godine, ali je svoju prvu samostalnu predstavu "Žetva" Borisa Papandopula izveo tek 25. maja 1950, što je ujedno bio i početak njegovog pravog profesionalnog postojanja na sceni Narodnog pozorišta. Narodno pozorište Sarajevo je poseban doprinos dalo kako razvoju drame i novih dramskih oblika i autentičnom tumačenju klasike kako u Drami tako i u Operi i Baletu, kao i razvoju muzičke literature za Operu i Balet u bosanskohercegovačkim razmjerama. Tu su prvi put izvedene opere "Jazavac pred sudom" Vlade Miloševića, Hasanaginica i "Aska i vuk" Asima Horozića, balet "Satana i Magnovenje" Voje Komadine, "Katarina, bosanska kraljica" Đele Jusića, izložba slika Julija Marića... Veliki je broj dramskih djela koja su doživjela svoje prvo izvođenje na sceni najstarije pozorišne kuće u BiH, a među autorima vrijedi nabrojati: Zlatka Topčića, Skendera Kulenovića, Mešu Selimovića, Hamzu Humu, Isaka Samokovliju, Miroslava Jančića, Duška Anđića, Uroša Kovačevića, Ahmeda Muradbegovića, Envera Čolakovića, Edhema Mulabdića, Abdulaha Sidrana, Almira Imširevića, Almira Bašovića, Alije Hafizovića...

S više od 1600 dramskih, opernih i baletskih umjetnika, kao i drugih stručnih osoba vezanih za pozorišnu umjetnost do 1996. godine (kada je obilježeno 75 godina rada Narodnog pozorišta Sarajevo) izvedeno je 1040 dramskih premijera, a realizovana su 264 operna i baletna projekta. U toku svog preko 90 godina dugog djelovanja Narodno pozorište Sarajevo odigralo je ogroman broj dramskih, baletnih i opernih predstava po cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i u inostranstvu.

Narodno pozorište (prvobitno "Društveni dom") u Sarajevu je sagrađeno 1897. godine po projektima Karla Paržika. Svečano otvorenje je bilo 2. januara 1899. godine predstavom "Medeja" Franza Grillparzera (1791-1872), austrijskog dramatičara koji je spajao formalno naslijeđe austrijskog baroka i idejne elemente njemačke klasike. Izvedba je bila povjerena Hrvatskom narodnom kazalištu iz Zagreba, a počela je prologom Silvija Strahimira Kranjčevića - "Vili prosvjete". Za sve vrijeme austrougarske uprave to će prvenstveno biti "Vereinshaus" ili "Herrenclub" ili "Clubhaus" sa salom u kojoj se mogu održavati pozorišne predstave, tzv. "Saaltheater". Godine 1922. dom je pretvoren u Narodno pozorište.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 11. do 17. septembra 2008. godine, donijela je odluku da se zgrada Narodnog pozorišta proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Zgrada Narodnog pozorišta, izgrađena je u neorenesansnom historicističkom stilu. Nepravilnog je prvougaonog oblika, oko 50 m x 47 m.