BiH opet gleda u leđa regiona: Srbija i Hrvatska ulažu do četiri puta više u kinematografiju

Bosna i Hercegovina je zemlja mnogih stvari, a jedna od njih bi trebala biti i kinematografija. Dovoljno o tome govore uspjesi filmova s akterima iz naše zemlje. 

Kinematografija, još tokom bivše države, bila je poznata širom svijeta, a njen kvalitet se nastavio pokazivati i nakon raspada Jugoslavije. U Bosni i Hercegovini su također nastavili da se kreiraju fantastični filmovi, a dovoljan dokaz za to je i veliki broj međunarodnih nagrada koje su dobili filmovi iz BiH.

Ne treba ići dalje od nagrade Academy Awards, odnosno popularnog Oscara, kojeg je za najbolji strani film dobio bh. reditelj Danis Tanović 2002. godine za svoje djelo Ničija Zemlja. Osim ove, dobio je i prestižnu nagradu Zlatni globus, također za najbolji strani film. 

Trending

Klafurić: Meč na Koševu dolazi u dobrom trenutku za nas

Međutim, nije samo ovaj film bio višestruko nagrađivan. Tako redateljica iz Bosne i Hercegovine Jasmina Žbanić ima mnoge uspjehe iza sebe. Njen film Quo Vadis, Aida? je bio nominovan i jako blizu osvajanja drugog Oscara u historiji naše zemlje, iako je na kraju nagradu za najbolji strani film osvojilo ostvarenje Another Round iz Danske. 

Bez obzira na 'neuspjeh' na nagradi za najbolji strani film, ovo ostvarenje Jasmile Žbanić osvojilo je veliki broj nagrada na drugim festivalima. Osim ovoga, Žbanić je režirala još nekoliko filmova koji su dominirali na svjetskoj sceni, poput Grbavice i Na Putu. 

Osim ovih ostvarenja koji su osvajali nagrade na svjetskim festivalima, vrijedi spomenuti i druge filmove koji su bili izuzetno dobro prihvaćeni među ljudima, iako su možda priznanja 'zafalila'. Ostvarenja koja su već postala kultna su Gori Vatra, Remake, Go West, Snijeg, Deset u pola, i mnogi drugi. 

Ne treba ni spominjati da je najveći filmski festival u cijelom regionu, a vjerovatno i u ovom dijelu Europe upravo Sarajevo Film Festival, koji privlači desetine hiljada ljudi u glavni grad Bosne i Hercegovine. 

Uspjeh bez podrške

Međutim, šta je zajedničko ovim, kao i mnogim drugim filmovima koji nisu spomenuti? Sve što trebate pogledati je listu produkcijskih kuća koje su radile ova ostvarenja. Obično je to poduža lista, koja nekada uključuje i nacionalne TV kuće iz bh. susjedstva ili čak i svijeta. Tako je Quo Vadis, Aida? djelomično podržao turski TRT, dok su Ničiju zemlju finansirali iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Slovenije i Francuske. 

To je, nažalost, ono na šta su u bh. kinematografiji osuđeni svi filmski radnici. Bosanskohercegovačke vlasti nemaju mnogo sluha za kinematografiju, čime je uspjeh kojeg su postigli ljudi koji se ovim poslom bave toliko veći. 

Ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je Jasmilu Žbanić, jednu od filmskih umjetnica iz BiH koja je napravila čudesnu karijeru, bez obzira na manjak podrške države iz koje dolazi. 

"Potencijali BH kinematografije su ogromni. To je grana umjetnosti koja doprinosi kulturnom i ekonomskom prosperitetu zemlje. EU zemlje imaju velike budžete za kinematografije svojih zemalja jer shvataju kolika je važnost te industrije za budućnost zemlje", rekla je na početku izjave za naš portal proslavljena režiserka. 

"Navešću vam jedan primjer: Samo odlukom o uvođenju podsticaja za snimanje u Hrvatskoj, kao rezultat Hrvatska je imala u posljednjih 11 godina 122 strana projekta koji su potrošili više od 263 miliona eura (526 miliona KM). Samo u 2022. godini bilo je 14 projekata sa više od 60.000 noćenja i utrošenih 44,7 miliona eura (89,4 miliona KM). Slična je situacija i u Srbiji. Mi smo od 2014. godine na nivou Vijeća ministara pokušavali provesti istu inicijativu, ali je zaustavljena. Do danas nije zaživjela", govori Žbanić. 

Apeluje i na trenutnu vlast te naglašava veliki problem bh. kinematografije. 

"Ministri Trojke su upoznati sa ovom inicijativom i imaju priliku pokazati da žele promjenu u zemlji. Što se tiče budžeta za snimanje domaćih filmova, situacija je nerazumno loša. Jedina smo zemlja koja nema svoj Audio vizuelni centar, čije postojanje je neophodno za normalan razvoj kinematografije.

Zapravo, nedavno je RS za razliku od Federacije formirala svoj AVC. Od nevjerovatnih talenata koji ovdje žive i rade koristi se svega 10 posto potencijala koji jako mogu doprinijeti dobrobiti društva", govori za naš portal slavna režiserka. 

"U Fondaciju za kinematografiju se naselila politika jer je vodi čovjek koji čini sve da se bh. kinematografija i njeni uspješni autori unište. Federalna vlada će navodno do kraja godine učiniti nešto da se stanje promijeni i da se sramni budžeti za kulturu povećaju. Za sada imam utisak, da razumiju koliki su potencijali bh. kinematografije. Ali, u decembru ćemo saznati šta su im prave namjere", rekla je na kraju izjave za portal Radiosarajevo.ba Jasmila Žbanić. 

Gdje se nalazi region? 

Nemar institucija u BiH za kinematografiju pokazuju i budžeti koji su usvojeni za 2023. godinu. Tako je u budžetu Federacije BiH za kinematografiju izdvojeno samo 3,46 miliona KM. Kako bi to stavili u kontekst, film Quo Vadis, Aida? koštao je od 3,5 do 4 miliona eura (sedam do osam miliona KM), što je duplo više od izdvajanja za Fondaciju za kinematografiju BiH u budžetu FBiH. 

Naravno, ne dolazi novac samo od FBiH. Fondacija za kinematografiju BiH, neko bi rekao očekivano, nije dobila novac od bosanskohercegovačkog entiteta RS, ali je dobio Audio-vizuelni centar RS, koji je u 2023. godini pomogao kreaciju četiri filma. Ipak, i ova cifra koja je izdvojena ne izgleda dobro - nešto više od 1,8 miliona KM. 

U državnom budžetu za 2023. godine nije bilo mjesta za kinematografiju BiH. Tako su u dijelu za kulturu, rekreaciju i religiju ukupno 6,78 miliona KM podijelili na pet različitih budžetskih korisnika, a ni među njima nema ni jedne KM za kinematografiju u Bosni i Hercegovini. 

U Hrvatskoj, prema budžetu iz 2022. godine, za kinematografiju se izdvajalo skoro 10 miliona KM. S druge strane, Srbija je apsolutni lider regiona. U 2023. godini, izdvojeno je čak 1,2 milijarda dinara, odnosno više od 20,5 miliona KM.