Šta želi Mate Granić: "Hercegovina, u slučaju raspada BiH, mora nama"

Iako nas upućuju na negativno iskustvo iz prošlosti, prije svega na tragične devedesete, odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji su, ponajprije zahvaljujući retorici predsjednika Zorana Milanovića danas na svojevrsnom dnu, zapravo su vrhunac jedene vrlo hladne, pragmatične i, što se naše zemlje tiče, neprijateljske političke strategije, koja je svoj obnoviteljski uzlet dobila otprilike u jesen 2016. godine. Možda će se neko od pozornijih posmatrača odnosa Zagreba i Sarajeva sjetiti da je otprilike tada zagrebački "Jutarnji list" objelodanio neformalni manifest hrvatske diplomatije da se "o Bosni razgovara s Vučićem".

Od Kolinde do Plenkija

Izjavu koju je novinaru ovog lista prenio neimenovani izvor, kako ću naknadno saznati od zagrebačkih izvora - lansirao je ni manje, ni više do Mate Granić, svojevrsni "doktor Mengele" hrvatske diplomatije i politike, aktuelni posebni savjetnik premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, ratni šef hrvatske diplomatije i prvi saradnik Franje Tuđmnana.

Granić je u vrijeme nastanka ove izjave suflirao i bivšoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović koja je otvoreno prijetila Sarajevu, ne samo pozicijom svoje zemlje u EU i NATO-a, već i kompromitacijom pred međunarodnom javnošću, uključujući i optužbe za radikalizam i terorizam!

Trending

Zemljotres uzdrmao Bosnu i Hercegovinu: 'Probudilo me...'

Njezine nastupe obilježilo je niz u najmanju ruku spornih izjava zbog kojih je čak morao reagirati i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Husein ef. Kavazović. 

Nakon što je Konlindu poslao u političku historiju, 74-godišnji doktor Granić, rodom iz Baške Vode, sjeo je u Plenkovićevu savjetničku fotelju.

E, taj, zagovornik da se "o Bosni razgovara sa Vučićem", naravno, i Miloradom Dodikom, dr. Granić, iz duboke pozadine je izašao jučer kada je vrlo oštro istupio u medijima.

Zašto dr. Mate ne želi građansku BiH?

Granić je podvukao kako se predsjednik Vlade i RH, Andrej Plenković i Zoran Milanović, "ne razlikuju oko stavova o Bosni i Hercegovini".

Bez imalo odgovornosti za svoju ulogu u devedesetima kada je bio najbliži saradnik čovjeka kojeg je Haaški tribunal stavio vrh "udruženog zločinačkog poduhvata" i "međunarodnog oružanog sukoba" u BiH tokom 1993. i 1994. godine, Granić za N1 veli:

"U Daytonu je dogovoreno da je BiH suverena država koja se 'sastoji' od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, i da svi građani imaju ista ljudska, a i građanska prava. Sve što mijenja to je kršenje sporazuma. Niko nema pravo kršiti taj sporazum koji je pretvoren u Ustav Bosne i Hercegovine. Odluke NSRS su protivne Dejtonskom sporazumu, ali jednako tako je protivno i pretvaranje Bosne i Hercegovine u unitarnu i građansku državu. To razara Bosnu i Hercegovinu. Zaštita svakog konstitutivnog naroda – Srba, Bošnjak i Hrvata je dogovoren u Daytonu. Hrvatima su u tri navrata Bošnjaci izabrali člana Predsjedništva i to je najgrublje kršenje sporazuma".

Na pitanje u kojem dijelu je to kršenje Daytona, Granić je odgovorio da je bio jedan od pregovarača i da on odlično poznaje Dayton.

"To je najgrublje kršenje Dejtonskog sporazuma”, ponovi je Granić. 

"BiH ne može biti unitarno-građanska", zaključio je na kraju Granić.

Iako tobože kritizira Dodika, jasno je da mu je njegova slika BiH (koje ne treba da bude) puno bliža, upravo po onoj Tuđmnovoj "ako Srbi uzmu svoje i mi ćemo svoje".

Granić i logori u Hercegovini

Dr. Senada Šelo Šabić dobro je nedavno primijetila da je hrvatska diplomatija u pogledu na Bosnu i Hercegovinu ostala na "ratnim pozicijama". A kako i ne bi kada vrh te susjedne nam države i dalje savjetuje dr. Granić.

Hercegovački logoraši, među kojima i Amer Đulić, koji je u logoru proslavio punoljestvo, posvjedočili su mi da su iz logora izašli kada je pod pritiscima međunarodne javnosti upravo Tuđman poslao Granića u Hercegovinu!

A ko je mogao raspustiti logore do onaj koji je dao "zeleno svjetlo" da se otvore, zar ne?

Evo kako o toj epizodi piše proslavljeni književnik Miljenko Jergović:

"Kada su muslimani, s izuzetkom dvoje-troje njih, odbili još jednom biti Hrvati, Tuđman je, preko Gojka Šuška i organizacijskih struktura izraslih iz Hrvatske vojske, u Hercegovini i južnoj Bosni osnovao koncentracijske logore, koji su trebali biti, i u mnogim slučajevima su bili – recimo u slučaju ljubuških i stolačkih muslimana – prelazna faza za njihovo protjerivanje u bijeli svijet. Naravno, ne postoji odluka Sabora po kojoj su otvarani ti koncentracijski logori, ali da organi Republike Hrvatske, točnije diktator Tuđman, nisu inicirali i projektirali te logore, ne bi ih tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić zatvarao. Ili, da Hrvatska nije stajala iza koncentracijskih logora, ne bi Graniću za rukom pošlo da ih, praktično u jednome popodnevu, zatvori. Predstavljaju li koncentracijski logori izraz agresivne politike jedne zemlje prema drugoj zemlji?"...

Kakva će BiH biti

Da bi se razumjela Granićeva politika potrebno je u pomoć prizvati Tuđmanove stenograme iz 1993. i 1994. godine. To je, naime, vrijeme kada je Granić bio na vrhuncu svojeg utjecaja, kojeg je, kako vidimo, zahvaljujući stanovitoj samozatajnosti i pomalo svjećeničkom gardu, očuvao do danas.

U razgovorima u Predsjedničkim dvorima od 10. novembra 1993. godine, dan nakon rušenja Starog mosta, kojeg su, kako reče Mate Boban, "srušile kiše", učestvovao je i dr. Granić.

Na istom tom sastanku na kojoj se, uz ostalo, odlučivalo o ministrima tzv. Herceg-Bosne (što dovoljno govori o tome odakle se upravljalo) Granić se založio za Valentina Ćorića koji je kasnije osuđen u Haaškim tribunalu.

"Ćorić je na svom mjestu, recimo vrhunski profesionalac. I još nešto on ima jednu drugu kvalitetu uvjerljivosti prema van. Mislim da je to odličan prijedlog", kazao je tada Granić. Haški tribunal osudio je Valentina Ćorića na 16. godina zatvora za ratne zločine.

O strasti Granića da "uređuje" Bosnu i Hercegovini svjedoči i stenogrami od 5. januara 1994. godine u Predsjedničkim dvorima, poslije razgovora sa Harisom Silajdžićem, tadašnjim bosanskim kolegom, kada su "Aliji zatvarali granice".

Dok je Silajdžiću predlagao "da podijelimo na šest različitih dijelova", njemačkim zvaničnicima je, kako saznajemo iz istih stenograma, predložio:

"A, ja sam mu (našu) koncepciju kazao – ne može ostati s njima, nego da Hercegovina, u slučaju raspada mora nama. Ali, da... gospodarski, spremni smo na gospodarski savez (sa BiH i Bošnjacima)".

Ovaj kratki uvid na politike iz prošlosti pokazuje kakvu Bosnu i Hercegovinu želi dr. Mate Granić.

Onu koju će uređivati s pozicija moći, koju će dijeliti, i u kojoj će, na koncu, odlučivati hoće li njezini građani biti u logorima ili na slobodi...