Šta se krije iza slučaja koji je u Hrvatskoj izazvao histeriju protiv BiH?

Ko se još sjeća slučaja "Orašje"? Deset bivših pripadnika HVO-a uhapšeno je koncem 2016. godine zbog sumnje da su počinili zločine nad Srbima u Orašju od aprila 1992. do jula 1993. godine.

Za navodni progon srpskog stanovništva ubistvima, zatvaranjem, mučenjem, silovanjima i drugim radnjama počinjenim u Orašju, pred Sudom BiH optuženi su Đuro Matuzović, Ivo i Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Blažanović, Mato i Anto Živković, Stjepo Đurić i Mirko Jurić.

Histerične reakcije

Prema optužnici, oni su zločine počinili kao pripadnici komandnih struktura HVO-a te vojne i civilne policije u Orašju.

Ovaj slučaj izazvao je ljute, gotovo histerične reakcije zvaničnika u Hrvatskoj, a mediji u susjednoj zemlji su danima pjenili protiv Bosne i Hercegovine i "bošnjačke politike" i "političkog Sarajeva", iako je riječ o manje-više prijavama koje su dolazile s prostora bh. entiteta RS, što je za ovu priču manje bitno.

Najavljivala su se hapšenja generala Armije RBiH među kojima i Atifa Dudakovića, legendarnog komandanta Petog korpusa, zbog navodno sporne uloge u JNA 1991. godine.

Tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tražila je "da se trezveno prouče činjenice, jer se ne smije učiniti ništa što bi unijelo razdor među narodima u Bosni i Hercegovini".

Tu se nije stalo. O hapšenju civilnog i vojnog vrha HVO-a i policijskih struktura razgovarali su danima tadašnji hrvatski ministri, te državni odvjetnik Dinko Cvitan, pa čak i direktor Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Daniel Markić. Organizirani su višesatni sastanci u Banskim dvorima!

Bivši ministar obrane, nekadašnji načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske i predsjednik Generalskog zbora Pavao Miljavac, onaj isti koji ovih dana ponovo pjeni u hrvatskim medijima protiv Sarajeva, rekao je tada "kako zna da ga optužnica iz BiH po zapovjednoj odgovornosti tereti za ubojstvo dvojice vojnika i ranjavanje jednog na području Kozarske Dubice te da su na 900 optužnica iz BiH upozoravali još prije godinu i pol, no to se nije ozbiljno shvaćalo".

Plašio je javnost u Hrvatskoj da se hapšenja tempiraju, da iza svega stoji politika...

Kakva je uloga politike?

Politika je zaista stajala iza svega! Treba podsjetiti da se sve to dešavalo u vrijeme kada je bivša predsjednica Grabar-Kitarović u Briselu poručivala kako će Hrvatska iskoristiti svoj položaj u EU i NATO da rješava odnose u BiH, tačnije "hrvatsko pitanje". Uslijedili su, ubrzo optužbe za radikalizam protiv BiH, priče o ISIL-u uz granicu s Hrvatskom...

Željezo se kuje dok je vruće, a trebalo je "vatre". Dok je novi hrvatski premijer u medijima u Sarajevu nazivan čak i "novim liderom Balkana" i dočekivan na Baščaršiji, u Zagrebu se tražio način kako da se zaoštre odnosi između BiH i Hrvatske, dominantno Hrvata i Bošnjaka, koji, tobože, proganjaju svoje susjede.

Ispostavilo se kasnije da su vršene medijske pripreme za izricanje pravosnažne presude u slučaju "Prlić i ostali" koja je donesena u novembru 2017. godine, te je potvrdila "međunarodni oružani sukob" i "udruženi zločinački poduhvat" s učešćem zvaničnog Zagreba. Hrvatska, realno, zbog te presude nije treptjela veće međunarodne posljedice. Istovremeno, trebalo je vršiti pritisak zbog spomenutog "hrvatskog pitanja".

General Matuzović i ostali zaboravljeni su ubrzo u Zagrebu i Mostaru, kao i 1992. godine. Posljednja vijest na utjecajnijim hrvatskim medijima obavljena je negdje s početka 2017. godine kada su pušteni u kućni pritvor. Postupak pred Sudom BiH protiv grupe iz Orajša vodi se i danas. Presuda još uvijek nije donesena.

I onda opet vrelih augustovskih dana scenarij iz Orašja!

Zabrinuti Milanović

Zagrebačka Nova TV je "saznala" da je Tužilaštvo BiH zatražilo pokretanje postupka protiv hrvatskih ratnih komandanata iz operacije "Bljesak". Predsjednik Milanović je "oštro reagirao". Da se ne bi pričalo o njegovim odlikovanjima jedinicama HVO-a koje su činile zločine - ponovo je prozvao BiH.

Štaviše, umjesto "istraga" govori se o "optužnicama".

"Vidimo i dan danas da u susjednim državama, u BiH za koju želim vjerovati da su prijateljska, zasipaju Hrvatsku optužnicama protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za neka izmišljena djela kolektivne ili zapovjedne odgovornosti otprije 20 i više godina. To nije dobro za međusobne odnose. Tome treba reći – 'Gospodo, taj film nebute gledali, tim ljudima se neće suditi u hrvatskoj državi, mi ćemo ih zaštititi po svaku cijenu, to su naši ratni zapovjednici'", istaknuo je Milanović.

I, evo, pet Miljavca. Čovjek koji je 2017. izjavio kako ima informaciju da vlasti u Sarajevu imaju gotove optužnice protiv više od deset hrvatskih generala – od kojih, naravno, u međuvremenu nije bilo ništa - sada tvrdi kako se radi o političkom pritisku kojim se želi kompromitirati Republika Hrvatska.

"Te optužnice stoje 15 godina, a pitanje je zašto su izvučene baš sada i kakve će biti reakcije naše države. Ako optužite zapovjednike koji su vodili Bljesak, znači da je čitava operacija bila zločinačka, a to onda kompromitira hrvatsku državu. Nakon što to nisu uspjeli s Olujom, sada žele s Bljeskom" izjavljuje Miljavac Robertu Bajrušiju u "Jutarnjem listu".

Na pitanje zagrebačkog kolege koji su tobožnji motivi podizanja spomenutih optužnica, ovaj general opet, znakovito, ne upire prstom u Banja Luku, već u Sarajevo.

"Mislim da je u pitanju bošnjački pritisak zbog Pelješkog mosta. To nije u redu jer mi smo spasili Bihaćki džep, slali streljivo i spašavali njihove teške ranjenike. Ispada kako smo postali prve žrtve Pelješkog mosta", zabrinuto veli Miljavac.

Na pitanje šta bi trebala učiniti Hratska, veli:

"Moj gospodine, postoji Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći koji u točki 12. kaže da se neće postupati po politički motiviranoj optužnici ili ako ugrožava sigurnost RH. Prema tome, Ministarstvo pravosuđa treba odbaciti ove optužnice, i uopće ih ne slati DORH-u", zaključio je Miljavac.

Zabrinut i HNS

Koordinirano reagira i Mostar. Zabrinut je i HNS, nevladina organizacija pod kontrolom Dragana Čovića. Odjel za branitelje HNS-a ocijenio je danas "sramotnim" zahtjev upućen Republici Hrvatskoj protiv generala i zapovjednika HV-a, navodeći kako je to pokazatelj tko upravlja pojedinim institucijama BiH.

Hrvatski narodni sabor BiH, kako navode, odbija "bilo kakve pokušaje manipulacije povijesnih činjenica u političke svrhe, zlonamjerne revizije časne uloge HV-a i HVO-a i bilo kakve daljnje jalove pokušaje političkih progona".

"Također, upućujemo zahtjev da se isti ti napori i energija koji se ulažu u ovakve pokušaje, usmjere u razotkrivanje svih i dalje nerazriješenih zločina počinjenih od strane Armije BiH čiji se ratni zločinci i danas slobodno šeću po Bosni i Hercegovini", stoji u saopćenju Odjela za branitelje HNS-a.

Predstava za javnost

Neki smatraju da cijela priča ima naglašen bosanskohercegovački kontekst, te da se tiče kontrole u domaćem pravosuđu.

Novinar Avdo Avdić piše da je riječ o "predstavi za javnost" kako bi se pokušalo spriječiti smjena Gordane Tadić sa čela Tužilaštva BiH.

"Kada umjesto zločina počinjenih pod okriljem Herceg Bosne, koja je djelovala na teritoriji BiH, počnete "istraživati" zločine "vojno-redarstvene akcije Bljesak" koja je većim dijelom provodedena na teritoriji Republike Hrvatske, jasno je da imate plan – Plan spašavanja glavne državne tužiteljice Gordane Tadić koja je prošloga mjeseca nepravomoćno razriješena dužnosti", piše Avdić na portalu Istraga.ba.

Avdić dalje smatra da od postupka Tužilaštva BiH u konkretnom slučaju nema ništa, te da to čak i zabrinuti Zoran Milanović, ali što je bio slučaj i sa "Orašjem".

"No, predstava za široke narodne mase je uspješno provedena – Gordana Tadić je prikazana kao osoba koja beskompromisno istražuje čak i "ratne zločine" matice Hrvatske čija je državljanka", naveo je Avdić.