Analiza / Šta je tajna veza Zorana Milanovića i Milorada Dodika?

30. 08. 2021. u 17:35:00 F. V.

Shares: 0

Kad je u oktobru prošle godine zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i šefica bh. diplomatije Bisera Turković upozorila da Zoran Milanović "sve više liči na Dodika", moguće je da su neki pomislili da je riječ o dnevnopolitičkom pretjerivanju.

Međutim, kasniji događaji u kojima je predsjednik Hrvatske koristio oštru retoriku protiv Bosne i Hercegovine, pa ponekad i prijetio, odlikovao optuženike za ratne zločine i jedinice koje se vežu uz ratne zločine, dovodeći čak u pitanje ne samo eruoatlansku već uopće budućnost naše zemlje..., zorno potvrđuju spomenute tvrdnje.

Ma koliko se mi iz Sarajeva trudili napraviti atmosferu u kojoj će zvanični Zagreb prepoznati kao prijatelja, prije svega, državu Bosnu i Hercegovinu. Treba od ovog, jasno, izuzeti sve brojne istinske prijatelje kojih Bosna i Hercegovina zaista ima i u Zagrebu i u Hrvatskoj, koji su svoje prijateljstvo i dobronamjernost potvrdili i teškim ratnim, ali i u poratnim godinama.

"Nećete slomiti Republiku Srpsku", uzviknuo je danas, uz ostalo, predsjednik Milanović.

Nameće se pitanje koja je svrha prijetećeg Milanovićevog populizma? Je li ta retorika zaista usmjerena s ciljem pridobivanja glasova, ili se, kako svojevremeno reče Jadranka Kosor, bivša premijerka Hrvatske, vidi da ne računa na drugi mandat. Ili sve ovo što gledamo ima nešto drugačiju pozadinu, čak daleko od interesa same Hrvatske?

Dugovi prema ruskoj politici

Ugledni hrvatski politolog Davor Gejenero u nedavnom autorskom tekstu za Radiosarajevo.ba je ukazao na "Milanovićev ruski pogon".

Da li su veze s Rusima i ruski maglini utjecaji ta "tajna veza" koja spaja Dodika i Milanovića?

"Nažalost, zbog ovakvog Zemanovskog ponašanja, koje je djelomice motivirano i time što predsjednik Milanović ima dugove prema ruskoj politici, koja je posredno sudjelovala u financiranju njegove kampanje, hrvatski predsjednik postaje, uz Dodika, Čovića i Vučića ključni ruski agent koji destabilizira Bosnu i Hercegovinu, kako bi spriječio stabilizaciju europske i euroatlantske perspektive BiH", pisao je Gjenero.

Koliko god bilo strašno to što čini, i iako se ne radi o prvom njegovom ugrožavanju javnih politika RH, ne treba očekivati da će u narednom razdoblju biti moguće pokrenuti njegov opoziv.

"Jer on ovakav uživa, s jedne strane, potporu svoje bivše stranke, koju je posve uništio, dakle, SDP-a, a s druge klerikalnih i desno-radikalnih organizacija, za koje je novi zagrebački gradonačelnik precizno rekao da su "pogonjene na ruski plin", aludirajući na rusko financiranje tih opcija posredstvom državne kompanije Gazprom", zaključio je tada Gjenero.

Ruski čovjek

Kada su još u junu 2019. godine, pola godine prije nego će Milanović stupiti na čelo Hrvatske, tamošnji mediji provukli da je bivši premijer naših susjeda i šef SDP-a, zapravo, postao "ruski igrač", te da je njegovim ulaskom u predsjedničku utrku "Moskva dobila svoga čovjeka", mnogi su vjerovali da je to "nategnuto", te da je riječ o spinu njegovih oponenta.

Kao jedan od dokaza da je Milanović na strani politike Vladimira Putina ponuđena je tada činjenica da je jedan od važnijih ljudi ruskog lobija u Hrvatskoj, sada trgovac naftom, ne baš na ''dobrom glasu'', glavni financijer njegove predsjedničke kampanje!

"Rusija se sustavno pokušava utjecajem proširiti i na Hrvatsku. Vlada Zorana Milanovića nije reagirala na alarmantno zaduživanje Todorićeva ''Agrokora'' u Rusiji, iako su naši euroatlantski partneri upozoravali na opasnost. No, Plenkovićev kabinet maestralno je spriječio da se Agrokor doista i pretvori u rusko oruđe za ucjenu Hrvatske. U premijerskom mandatu je, čini se, Milanović dobio ''certifikat' političara koji ne smeta Putinovim podzemnim utjecajima'', izjavio tada hrvatskim medijima neimenovani izvor "dobro upoznat s kretanjima na hrvatskoj političkoj sceni".

Spekuliralo se čak i kako bi Milanović ''trebao'' demontirati euroatlantski projekt vertikalne integracije EU-Inicijativa triju mora, vratiti odnose prema susjedima iz EU na razinu na kojoj su bili u vrijeme njegove administracije, ali i ''kontaminirati'' odnose s Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

"Zoran Milanović dobio podršku Rosnjefta u kampanji za predsjednika Hrvatske. Dva dana prije sastanka s Miloradom Dodikom (prošle godine), odlikovao je ruskog ambasadora u Hrvatskoj. Njegova Vlada sarađivala sa PPD-om na izradi Zakona o plinu. PPD strateški partner Gazproma", pisao je portal Istraga.ba u oktobru prošle godine.

U decembru prošle godine u posjeti Hrvatskoj je bio i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov. Istaknuto je tada da su bliski stavovi dvije zemlje upravo o Bosni!

"Oko Bosne i Hercegovine postoji velika razina bliskosti stavova – dvije države podržavaju izmjenu Izbornog zakona, konstitutivnost sva tri naroda i daytonska načela, saopćeno je tada.

Neovlašten upad u BiH

No, tu priča ne staje. U martu ove godine sa teritorija Hrvatske, a bez znanja Bosne i Hercegovine, ispod rijeke Save, koja razgraničava dvije zemlje, pružene su plinovodne cijevi, duge oko 450 metara.

Položila ih je firma Crodux, temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade bh. entiteta RS o "gasifikaciji" Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft, iako je o ovoj temi morala biti konsultirana država BiH.

Nažalost, pod pritiskom gomilanja afera i raznih događaja, "non-papera", eksplozije pandemije koronavirusa i drugih tema, ova vrlo opasna priča je brzo zaboravljena, no ovaj priča ima mnogo širi kontekst i može se dovesti u vezu sa ruskim interesima u Evropi.

Je li Milanović u ovome imao i lični interes? Nakon što ga je 2011. oslobodio Haaški sud, upravljanje Croduxom preuzeo je hrvatski general Ivan Čermak, koji je dovođen upravo u vezu, čak i poslovnu, sa Zoranom Milanovićem.

Čermak je do januara ove godine bio vlasnik spomenute firme, koju je, navodno, prodao. No, ona je i prije i poslije radila sa Rusima. Čermak već godinama ulaže u naftni, plinski, građevinski i bankarski biznis.

No, to nije jedina veza Milanovića s Rusima. Milanović je još kao premijer RH 2013. godine primio u Banskim dvorima predstavnike ruske kompanije Rosneft Oil. Delegaciju je predvodio moćni Putinov oligarh Igor Sečin.

Sečinov potpredsjednik, Željko Runje, hrvatski je državljanin, rođen u Splitu, koji godinama živi i radi u Rusiji.

Upravo on je, također, pominjan kao Milanovićev finansijer.
Mediji u Hrvatskoj, koji su pitali i o vezama s Milanovićem, označili su ga kao najviše pozicioniranog Hrvata u naftnom biznisu.

Unaprijeđen je 2019. godine za prvog potpredsjednika Rosnjefta, odnosno drugog čovjeka te moćne kompanije. U junu 2013. godine, prilikom sastanka sa premijerom Zoranom Milanovićem, bio je jedan od potpredsjednika Rosnjefta...

Nakon svega, jasno se nameće pitanje gledamo li prizore još jedne populističke predstave u kojoj se osvjedočuje maligni utjecaj ruske politike na našim prostorima?


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (20)