Šta donosi Zakon o sprečavanju nasilja u porodici u RS i kako tretira femicid?
Od 2015. godine u Bosni i Hercegovini je ubijeno 56 žena. U protekle dvije godine je počinjeno 19 ubistava koja mogu da se kvalifikuju kao femicid. Nedavno usvojenim Nacrtom zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u RS, uvodi se definicija femicida u pravnu terminologiju i izriču hitne mjere zaštite.
Crna statistika kaže da čak 80 posto zlostavljanih žena nikada ne prijavi nasilnika, jer ne vjeruje u sistem zaštite. U dosadašnjoj praksi hitne mjere zaštite žrtve nasilja mogao je da izrekne samo sud, a prema usvojenom nacrtu to može da učini i policijac. Sud ima rok da za 24 sata produži mjeru zaštite.
Dragana Stanković, advokat
Preminula majka Mirze Selimovića: 'Odmori se, najdraža moja...'
"Sada policajac može pismenim naređenjem da izrekne hitnu mjeru zaštite koja traje 48 sati. To može da bude udaljavanje iz stana, kuće počinioca nasilja i zabrana komunikacije sa žrtvom".
Policijska uprava Banja Luka bilježi 65 posto prijava za nasilje više nego prošle godine.
Za polovinu podnesenih prijava za nasilje Okružno javno tužilaštvo Banja Luka je obustavilo istragu, a samo za 20 posto podiglo optužnicu.
Benjamina Karić nakon novog femicida: Apelujem ponovo - promijenimo zakone da obeshrabrimo zlo!
U najvećem broju predmeta za krivično djelo Nasilje u porodici do obustave istrage dolazi u situaciji kada oštećena odbije svjedočenje protiv osumnjičenog lica, a kada nije bilo
moguće pribaviti druge dokaze.
Sankcije moraju biti mnogo oštrije prema nasilnicima, poručuju u Udruženim ženama. Nasilnici su u 70 odsto procesuiranih slučajeva dobili samo uslovne kazne. Prvi korak je da se žrtve jave na besplatni SOS telefon 1264, gdje će dobiti savjete i pomoć.
Gorica Ivić, direktorica Fondacije "Udružene žene"
"Vrlo je važno da da se žrtva i počinilac odvoje. Jedan od metoda je sigurna kuća. Drugi metod je da se počiniocu zabrani pristup u objekat gdje se vrši nasilje. Prošle godine je 37 osoba napustilo Sigurnu kuću, od toga 34 se nisu vratile u nasilnu zajednicu".
Počeo protest u Sarajevu: "Neću populistička okupljanja, hoću djela"
Nasilne odrasle osobe su bile ili žrtve nasilja u djetinjstvu ili su gledale nasilje u porodici, ocjenjuje sociolog Vladimir Vasić. Za smanjenje stope nasilja, kaže, treba raditi sa djecom.
Vladimir Vasić, sociolog
"Osoba koja vrši nasilje ima psihičkih problema. Bez obzira ko bila ta osoba i koliko ugledna bila. Ili ima problem sa alkoholom, drogom ili ima ozbiljne psihološke devijacije koje nisu na vrijeme liječene".
Nasilnici biraju žrtve koje nemaju dovoljno samopouzdanja. Ukoliko žrtva nema podršku porodice, a ekonomski je zavisna od nasilnika teško izlazi iz začaranog kruga, piše BHRT.
Milkica Milojević, novinarka i aktivistiknja
"Osnažena i samostalna žena ne postaje žrtvom. Nje nema u Sigurnoj kući, nema je u evidenciji, ona ne čeka prvi šamar. Nasilnici biraju ove druge kojima mogu manipulisati".
Prijedlog zastupnika Nebojše Vukanovića da se femicid uvrsti kao krivično djelo u Krivični zakon RS, prema kojem bi počinilac bio kažnjen kaznom od najmanje deset godina zatvora do doživotnom kaznom, nije prihvaćen.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
