Doktor Baltić: Koji su prvi simptomi aritmije i kako je liječiti

Najčešće se javlja u srednjim godinama, a sa starenjem se povećava rizik od obolijevanja aritmije. 

Doktor Abel Baltić, specijalista interne medicine i direktor OJ Specijalističko-konsultativne djelatnosti pri JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, za portal Radiosarajevo.ba pojašnjava uzroke, simptome i liječenje ove srčane bolesti. 

"Aritmija, prije svega, znači nenormalni srčani ritam, a obično uključuje nepravilnosti u srčanoj frekvenciji i redoslijedu što se može jasno vidjeti na EKG-u. Naziv aritmija nije pravilan, jer doslovno prevedeno znači 'bezritma'. Umjesto riječi aritmija prikladniji je naziv disritmija. Nepravilnim radom srca ono ne obavlja svoju funkciju zadovoljavajuće, što šteti organizmu, a osim toga, srce se opterećuje, ugrožava samo sebe i može doći do razvoja ozbiljnijeg oštećenja srčanog mišića. Hronična aritmija može oštetiti i oslabiti srčani mišić", kazao je na početku razgovora za naš portal.

Radiosarajevo.ba: Koji su razlozi za pojavu aritmije?

Baltić: Aritmije nastaju zbog nenormalnog stvaranja ili provođenja električnih impulsa. Mogu se javiti i kod normalnog zdravog srca – ektopički udarci, atrijske fibrilacije, ventrikularne i supraventrikularne aritmije. Aritmije mogu uzrokovati psihološki uzroci, bolest ili neki lijekovi. Razlikujemo tahikardiju, tj. ubrzani rad srca, obično iznad 100 otkucaja u minuti, ili usporenje rada srca koje se zove bradikardija, a počinje kada se brzina rada srca smanji ispod 60 otkucaja u minuti. Normalni uzroci tahikardije jesu emocionalna uzbuđenost, tjelesni napor, povišena tjelesna temperatura ili stres. Patološki uzroci koji dovode do nastanka nepravilnog srčanog ritma mogu se podijeliti na one koji potječu od samog srca: akutni srčani udar (infarktmiokarda), zapaljenje srčanog mišića (miokarditis), slabost srčanog mišića, urođene i stečene srčane mane i na one koje ne potiču od srca: poremećaj serumskih elektrolita (natrij, kalij, magnezij), poslije operacija, poremećaj rada štitne žlijezde, bolesti pluća, razni medikamenti, stres, infekcije, upotreba alkohola, kofeina i opijata. Sve aritmije, a pogotovo one hronične mogu biti opasne.

Radiosarajevo.ba: Kakvi tipovi aritmije postoje?

Baltić: Aritmije se mogu ispoljiti kao poremećaj ritma i poremećaj provođenja.  Sve aritmije prema mjestu nastanka mogu se podijeliti na pretkomorske i komorske. Pretkomorske ekstrasistole su uglavnom benigne, često se javljaju i kod zdravih ljudi, ali mogu biti pokretač pretkomorskih tahikardija, prije svega atrijalne fibrilacije, odnosno apsolutne aritmije srca, koja je česta u starijoj populaciji, kao i kod bolesnika sa srčanom manom i kod bolesnika s pojačanom funkcijom štitne žlijezde. Komorske ekstrasistole se mogu javiti kod zdravih ljudi, ali i kod bolesnika s koronarnom bolešću srca, slabošću srčanog mišića, hipertenzijom, sniženim kalijem i kao posljedica neželjenih efekata nekih lijekova.  Potencijalno, po život opasne aritmije su komorske aritmije: komorska tahikardija i iventrikularna fibrilacija. Najčešće se javljaju u koronarnoj bolesti – akutnom infarktmiokardu i nestabilnoj angini pektoris.

Radiosarajevo.ba: Koja dobna skupina ljudi ima povećan rizik od pojave aritmije?

Baltić: Osobe starije od 50 godina, a posebno žene imaju povećani rizik od pojave aritmija, međutim, imajući u vidu današnji "menadžerski" stil života ta starosna granica se značajno pomjera prema mlađim dobnim skupinama.

Radiosarajevo.ba: Koji su simptomi aritmije?

Baltić: Srčane aritmije se mogu različito ispoljiti, mogu biti asimptomatske ili simptomatske. Najčešći simptom srčanih aritmija je osjećaj nepravilnog srčanog rada ili palpitacija, ali to nije specifična karakteristika određene bolesti srca niti obavezno ukazuje na težinu moguće srčane bolesti. Palpitacije su nekad izraženije kod medicinski neznačajnih aritmija dok neke potencijalno ugrožavajuće aritmije mogu da se manifestiraju kao vrtoglavice, a kod nekih osoba i gubicima svijesti.

Radiosarajevo.ba: Kako se dijagnosticiraju aritmije?

Baltić: Dijagnoza srčanih aritmija se postavlja na osnovu kliničkog pregleda bolesnika, EKG-a, ehokardiograma, 24-satnog posmatranja EKG-a (Holter EKG), testova opterećenja i eventualno elektrofiziološkog ispitivanja srca i koronarografije.

Radiosarajevo.ba: Šta je najbolja preventiva? 

Baltić: U liječenju aritmija primjenjuju se lijekovi - antiaritmici, uz liječenje pridruženih bolesti. Način liječenja i odgovarajuća doza lijeka određuju se specifično za svakog bolesnika. Antiaritmici su potencijalno opasni ako ih nisu propisale stručne osobe i njihova nestručna primjena može rezultirati komplikacijama s mogućim smrtnim ishodom. Drugi mogući načini liječenja su nefarmakološke metode liječenja: elektrokonverzija, ugrađivanje elektrostimulatora (pejsmejkera i defibrilatora) i radiofrekventna ablacija i operativno liječenje.

Najbolja preventive jeste zdrav način života, uravnotežena prehrana, te što više smijeha.