Spomen obilježje Karimu Zaimoviću 1971 – 1995

Foto: BH Dani

Bh. pisac Almir Imširević pokretač je inicijative i autor peticije za podizanje spomen obilježja rahmetli Karimu Zaimoviću, jednom od najvećih književnih talenata ovog podneblja u 20. stoljeću čiji je život završio prerano od agresorske granate u zadnjim mjesecima rata.

U obrazloženju peticije se navodi sljedeće:

"Sarajevo, kakvo god bilo, nikad ne smije zaboraviti ljude poput Karima Zaimovića, za kojeg znamo kakav je bio. Sjećajmo se!

15. avgusta 1995., u jednoj od sarajevskih ulica, granatom sa brda ubijen je Karim Zaimović, mladić kojeg je i bivsa Jugoslavija poznavala kao zaljubljenika u strip umjetnost. Rat je proveo u Sarajevu, te u magazinu "Dani" pisao o stripu, ali i o svom gradu u koji je, sigurni smo, bio podjednako zaljubljen. Vrijeme je da pokažemo da Karima, i sve one slične njemu, nismo zaboravili. Znajući kolika je bila njegova ljubav spram strip junaka (Corto Maltese je bio na prvom mjestu), ali i prezir spram socrealističkih spomenika, predlažemo da se u jednoj od sarajevskih ulica napravi obilježje koje bi "spojilo Cortoa i Karima".

Naši potpisi bi trebali biti tek znak onima koji mogu i trebaju učiniti sljedeći korak. Dosta je ovaj grad slavio pogresne "heroje".

U jednom starom intervjuu za zagrebački Vijenac, Ivan Lovrenović o novijoj bosanskohercegovačkoj književnosti o Zaimoviću je rekao:

“Nažalost, tu je i priča o Karimu Zaimoviću, koja je apsolutno tragična. To je dečko koji je s nepunih dvadeset i pet godina napravio sve što je mogao, i poginuo u posljednjim danima tog rata, u osmom mjesecu 1995., kada je nedostajalo još samo nekoliko mjeseci pa da rat bude i službeno završen. Ne mogu sebi priuštiti da ovom prigodom prezentiram nekakav razvijen dijagram njegova talenta i svega što je učinio, ali osjećam potrebu reći da se u Karimovu slučaju potvrdila ta užasna konstanta da svako pakleno vrijeme mora fokusirati svoju nesretnu simboliku i na jednom izrazitom imenu. Kao što je Drugi svjetski rat simboliziran u Goranu Kovačiću, tako je ovaj bosanski u Karimu Zaimoviću.”

Prerana i tragična smrt spriječila je krajnji razvoj njegovog literarnog dara, a djelom "Tajna džema od malina" koje je posthumno izdato u nedovršenoj formi je svakako osigurao posebno mjesto u bh. književnoj istoriji.

Zapamćen je njegov angažman na Radio Zidu i časopisu Fantom slobode, a također je bio jedan od osnivača magazina BH Dani za koje je pisao sve do smrti.

Peticiju možete potpisati klikom ovdje.

radiosarajevo.ba