Špilja Vjetrenica radi bez stručnog kadra

Stručnjaci su za ovakve prirodne fenomene nužni da bi radili kontinuirani monitoring unutar Vjetrenice, a time omogućili i njenu pravovremenu zaštitu te uočili sve eventualne promjene koje joj mogu naškoditi. 

Prije dvije godine rađena je Studija zaštite špilje Vjetrenica, kada su za saradnike na tom projektu pozvani stručnjaci iz Zagreba - speleolozi, biospeleolozi i drugi.

„Zaista trebamo stručnjake iz BiH koji bi bili uz nas i pomagali nam u zaštiti špilje, njene bogate flore i faune, ali i ostalih segmenata kao što su tektonski pomaci, odroni i slično. Sada nemamo nijednog stručnjaka. Takve se osobe pozovu samo povremeno i na određeno vrijeme ljeti da pomognu na pojedinim poslovima kada se organiziraju kampovi ili različita istraživanja“, istaknula je Soldo u izjavi za novinsku agenciju Fena.
 
JP Vjetrenica je u prošloj godini realizirala nekoliko infrastrukturnih poslova. Izgrađen je sanitarni čvor, napravljen prilaz u dužini od 300 metara, te proširena i asfaltirana cesta koja vodi do špilje. Soldo naglašava da se gradi i zgrada uprave u blizini Vjetrenice koju finansira UNESCO.

Također, obnovljena je stara željeznička stanica u izvornom izgledu kao i u vrijeme Austrougarske, a u koncesiju ju je uzeo jedan od hotela iz Dubrovnika. U okviru stanice završena je izgradnja i restorana, što je značajno zbog turista, jer se ovaj objekt nalazi sto metara od ulaza u špilju.

Od 2010. do danas Vjetrenica je zabilježila posjetu oko 15.000 turista. Riječ je uglavnom o strancima koji ljetuju na jadranskoj obali, s obzirom na to da se Vjetrenica nalazi u blizini Dubrovnika i Slanog. 
 
„Imamo i jako puno posjeta iz Crne Gore, također turista s obale, dok manjina turista dolazi iz BiH. Nismo ni radili na promidžbi i marketingu koliko smo trebali, jer nismo imali riješene glavne probleme u infrastrukturi. Inače, Vjetrenica radi u skladu s turističkom ljetnom sezonom - od aprila do sredine septembra - istaknula je Soldo, te nastavila:
 
„Unutar te zgrade jedan dio bismo uredili kao muzej. Za to su potrebna minimalna sredstva od oko 300.000 KM, te taj projekt neće biti rađen u ovoj godini. Mi smo neprofitno preduzeće te svaku zaradu ulažemo u zaštitu špilje i plaće za zaposlenike. Za zaposlenike imamo dovoljno novca dok radimo, a kad ne radimo finansiramo se iz Općine Ravno.“
 
Veliki broj projekata JP Vjetrenica, podsjeća se, finansiralo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma.