SOS crvena linija u BiH užarena: Žrtve prijavljuju zlostavljanja, počeli prijemi u sigurne kuće

Nakon zločina koji se u prošli petak, 11. augusta, dogodio u Gradačcu kada je Nermin Sulejmanović na svirep način prvo pretukao, a potom u live prijenosu na Instagramu i ubio partnericu Nizamu Hećimović, telefoni u osam sigurnih kuća, koliko ih ima na području Bosne i Hercegovine, ne prestaju zvoniti.

Sigurna kuća predstavlja jednu od mogućnost zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost...

Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu, za portal Radiosarajevo.ba kaže da se nakon nemilog događaja u Gradačcu, broj poziva prema SOS linijama i sigurnim kućama povećao.

Trending

Pucnjava u BiH: Ima uhapšenih

"Žrtve nasilja su uznemirene, nisu sigurni šta da rade, da li da prijave slučaj ili ne, jer ne znaju kako će nadležne službe odgovoeriti na njihovu prijavu. Uglavnom, žrtve su uznemirene, javljaju se i građani da prijave različite stvari, komšije i slučajno. Povećan je broj poziva od posljednjeg slučaja femicida", goviri nam Hodžić-Lemeš.

Dodaje da za sada nisu imali enormno povećali prijemi u sigurne kuće, ali su "polako počeli".

16.08.23. 18:05

Jasmina Mujezinović: 'Pojedini govore da niko nikoga ne može zaštititi, prijavite nasilje!'

"U BiH je osam sigurnih kuća sa 200 kapaciteta. U Kantonu Sarajevu je popunjenost ispod 50 posto, a godišnje primamo oko 100 korisnica. Protekle godine smo imali smanjen broj, vjerovatno su se ljudi opustili poslije korone kada je bio povećan broj. U januaru i februaru ove godine smo imali, začuđujuće, povećan broj korisnica, radili smo i preko kapaciteta, ali taj broj se u martu, aprilu, pa evo do jula smanjio na ispod 50 posto", kaže menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu Hodžić-Lemeš.

Ukoliko ste žrtva nasilja u porodici u Sigurnoj kući vam nude:

- smještaj na zaštićenoj i tajnoj lokaciji;

- psihosocijalni tretman;

- mogućnost da preuzmete kontrolu nad svojim životom i osamostalite se za život bez nasilja;

- smještaj u sigurnoj kući je besplatan;

- možete biti smješteni tokom 24 sata.

16.08.23. 13:25

Ovo su zaključci današnjeg sastanka ministra Hurtića i predstavnika Sigurne mreža

- Potrebno je da prijavite nasijlje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili ih pozovite na broj 033 222 000 kako bi vam se pomoglo na neki od mogućih načina kojim raspolažu u Sigurnoj kući.

"Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad Skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Sklonište ima kapacitet za 10 djevojčica/djevojaka starosne dobi od 12 godina pa dalje, bosanskohercegovačke državljanke", preporuka je uposlenih u Sigurnoj kući u Sarajevu.

Kako prijaviti nasilje u BiH?

U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.

16.08.23. 12:19

Stručnjaci: Kako prepoznati nasilnika spremnog na femicid i kako ga spriječiti?

Gender centar Federacije BiH uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog entiteta.

SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.

Nasilje se može prijaviti i na broj 033 222 000.

Na području BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banja Luci i Bijeljini.

Besplatna pomoć

Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.

Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacija Medica Zenica. Oni imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.

U udruženju Udružene žene Banjaluka postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.

Broj policije je 122.

BiH je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje.